hrvatski

HIDROLOŠKI VIDOVI PRIHRANJIVANJA KRŠKIH VODONOSNIKA

Transnacionalni program suradnje INTERREG Središnja Europa prepoznao je klimatske promjene kao jedan od najznačajnijih negativnih utjecaja na resurse pitke vode. S obzirom na iznimnu važnost resursa podzemne vode, rješenja koja se baziraju na obnavljanju, zaštiti i održivom korištenju podzemne vode daju znatan doprinos postizanju održive vodoopskrbe na području Srednje Europe. Umjetno prihranjivanja vodonosnika (eng. managed aquifer recharge) je dokazani koncept koji se bazira na prikupljanju oborina i površinskih voda (npr. poplavnih voda) tijekom vlažnih perioda, njihovom skladištenju te umjetnom prihranjivanju (npr. utisni zdenci ili infiltracijske zone) u vodonosnik. Hrvatsko pilot područje gdje će se istražiti mogućnosti umjetnog prihranjivanja vodonosnika je otok Vis, gdje su kvalitetni krški otočki vodonosnici zaslužni za samodostatnost otoka po pitanju vodoopskrbe. Unatoč tome, tijekom ljetnih mjeseci i hidroloških minimuma dolazi do smanjenja crpnih količina i redukcija vode za korisnike zbog zaslanjenja vodonosnika. Uspjeh proces prihranjivanja vodonosnika vrlo je osjetljiv jer zavisi od niza čimbenika te stoga traži interdisciplinarni pristup njegovom ostvarenju u praksi. U principu se radi o poduzimanju mjera povećanja infiltracije vode s površine u podzemlje, tj. o povećanju koeficijenta otjecanja (effective coefficient of infiltration), a potom o zadržavanju infiltriranih količina u podzemlju. U slučaju priobalnih vodonosnika treba spriječiti brzo otjecanje vode iz podzemlja u more. U uvjetima krša radi se o mnogo složenijoj problematici nego u granularnim sredinama gdje su postupci prihranjivanja već postali uobičajeni dok se u kršu u razvoju. U uvjetima priobalnog krša nije dovoljno samo povećati prihranjivanje vodonosnika već je neophodno spriječiti brzo otjecanje vode iz njega. Čimbenici o kojima zavisi uspjeh procesa prihranjivanja: Klimatološki (količina i intenzitet oborina, temperatura zraka) Karakteristike tečenja po terenu (brzina, količina, trajanje tečenja u vodotocima koji presušuju) Svojstva površinskog sloja (propusnost, stanje vegetacijskog pokrova, ponori, vrtače, svojstva epikrša) Pojava i dimenzije krških provodnika u podpovršinskoj zoni Blizina morske obale

krš, vodonosnik, prihranjivanje

nije evidentirano