hrvatski

Marginalizacija osoba treće životne dobi

Osobe treće životne dobi predstavljaju osjetljivu društvenu skupinu koja se često veže uz negativne konotacije koje su povezane s netočnim uvjerenjima o starijoj životnoj dobi. Iako starost predstavlja samo kronološku dob, u društvu (posebno među mladima) i dalje postoji određena nesnošljivost prema ovoj dobnoj skupini što utječe na kvalitetu njihovog života. Unutar aktualne kulture hiperkonzumerizma i slavljenja tzv. kulta mladosti marginalizacija osoba treće životne dobi ponajviše se očituje u medijskom prikazu starijih osoba (od reklama do različitih emisija i filmova) što nerijetko utječe na oblikovanje mišljenja mlađe populacije o starijima. Isto tako, u nedostatku kontakta između ove dvije skupine mediji postaju mehanizam za međugeneracijsko povezivanje i/ili udaljavanje mladih i starijih. U radu se problematizira pojam starosti i starenja, položaj starijih osoba u društvu i medijima te se iznosi pozitivan primjer iz prakse na primjeru implementacije kolegija „Pedagogija treće životne dobi“ u sveučilišni studijski program Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Nositeljice kolegija prof.dr.sc. Anita Zovko i prof.dr.sc. Jasminka Zloković opisuju svoja iskustva i izazove pri implementaciji kolegija kroz model učenja zalaganjem u zajednici. Kroz implementaciju ovog kolegija u studijski program, napravljen je značajan iskorak u u senzibiliziranju mladih prema osobama treće životne dobi.

marginalizacija, osobe treće životne dobi, pefdagogija treće životne dobi, stereotipi, učenje zalaganjem u zajednici

nije evidentirano