hrvatski

Povijesno kartiranje vegetacije korištenjem arhivskih Landsat snimaka

Vegetacijske karte su topografski prikazi sastava i rasprostranjenosti biljnih zajednica nekog područja te kao takve predstavljaju značajan izvor informacija. Retrospektivnim kartiranjem omogućuje se uvid u prošlost i pružanje osnove na temelju koje je moguće odrediti tijek i intenzitet nastupajućih okolišnih promjena. Sa ciljem provjere mogućnosti dopune starih terenskih vegetacijskih karata iz druge polovice 20. stoljeća koje pokrivaju područja PP Medvednica, PP Žumberak-Samoborsko gorje i NP Krka, metodom kontrolirane klasifikacije u GIS okruženju analizirane su slobodno dostupne Landsat arhivske satelitske snimke. Na svim analiziranim područjima, algoritam maximum likelihood se pokazao pouzdanijim od algoritma minimum distance. Kontrola točnosti procesa klasifikacije pokazala je vrlo slabo podudaranje klasificiranih klasa i kontrolnih klasa karte staništa za područje PP Medvednica čije Kappa vrijednosti iznose 0, 121 za maximum likelihood i 0, 065 za minimum distance algoritam, dok se najpouzdanijim pokazalo područje PP Žumberak-Samoborsko gorje s Kappa vrijednostima od 0, 716 za maximum likelihood i 0, 616 za minimum distance algoritam. Za sjevernu satelitsku snimku područja NP Krka Kappa vrijednosti iznose 0, 620 za maximum likelihood i 0, 456 za minimum distance algoritam, a za južnu satelitsku snimku 0, 511 za maximum likelihood i 0, 245 za minimum distance algoritam. S povećanjem broja kartiranih klasa, točnost klasifikacije se smanjuje. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na ograničenu mogućnost primjene Landsat arhivskih snimaka za potrebe retrospektivnog kartiranja.

kartiranje vegetacije, retrospektivno kartiranje, daljinsko promatranje, GIS, Landsat TM

nije evidentirano