hrvatski

Emocije u korpusima: Konstrukcijska gramatika i graf metode analize izražavanja emotivnih kategorija

Prepoznavanje i izražavanje emocionalnih kategorija sastavni je dio kognitivnih procesa, oblikovanja identiteta, društvenih interakcija, uspješnosti komunikacije, uspostavljanja institucija i održavanja kulturnih modela. Fenomen je to kojim se bave različite grane društveno-humanističkih istraživanja, od kognitivno utemeljenih pristupa emocijama (Lindquist et al. 2012 ; Barrett 2017a, 2017b ; Sander et al. 2018 ; Shuman et al. 2017 ; Scherer 2009) i jeziku (Lüdtke 2015 ; Kotz and Paulmann 2011 ; Foolen et al. 2012 ; Kövecses 2012) do diskurzne analize (Gee 2004 ; Hart 2010 ; Edwards 1999 ; White 2010 ; Carbaugh 2007), pri čemu prepoznavanje uloge emocija i sentimenta u komunikacijskim kodovima ima rastuću ulogu u analizi procesiranja teksta (Jacobs 2016 ; Swain 2013 ; Lindquist and Gendron 2013 ; Schuller and Batliner 2013 ; Gmuer et al. 2015), afektivnom računalstvu (Ahmad 2011 ; Cambria 2016 ; Mohammad 2016), komunikacijsko-informacijskim znanostima (Al- Saaqa et al. 2018) i razvoju aplikacija umjetne inteligencije (Martinez-Miranda and Aldea 2005 ; Yonck 2017 ; Schuller 2018 ; Bartneck et al. 2017). Sustavna umreženost afektivnih stanja u različite sastavnice ljudskog ponašanja čini višedimenzionalan istraživački fenomen čiji znanstveno formalizirani opis nužno mora dinamično supostaviti dimenzije biološkog determinizma sa složenošću kulturnog konstruktivizma (Perak i D'Alessio Puljar 2013 ; Lindquist et al. 2015 ; Scherer i Fontaine 2018), evolucijskom datošću individualnih potreba sa društvenim pregovorom i/ili kontrolom (Goldie 2017 ; Hogget 2015), kao i diskurznom uspostavom ravnoteže moći u određenoj zajednici putem kulturne distribucije pojmovnih obrazaca u jezičnim strukturama (Sharifian 2017a, 2017b). Modeliranje jezične komunikacije afektivnih stanja interdisciplinarno zahvaća široko područje suvremenih istraživanja koja su dobila zamah razvojem empirijskih metoda prikupljanja tekstova, stvaranja morfo-sintaktičkih označenih i elektronski pretraživih korpusa (Weisser 2016 ; Crawford i Csomay 2015) koji omogućuju računalnu obradu podataka, obogaćivanje sastavnih struktura nizom meta podataka i agregacijom informacija čime se jezični podaci pretvaraju u baze znanja i resurs za prepoznavanje društvene dinamike i reprezentacije kulturnih vrijednosti (Mautner 2016 ; Tissari 2017 ; González 2016 ; Tillman i Louwerse 2018). Korpusna obrada diskurza u hrvatskoj je znanstvenoj zajednici vezana uz razvoj resursa i alata koji omogućuju primjenu suvremenih metoda pri analizi jezične reprezentaciji kulturnih fenomena. Prije svega to su računalno pretraživi i morfo-sintaktičko obilježeni korpusi, kao Riznica (Brozović Rončević et al. 2018), hrWac (Ljubešić i Erjavec 2011), alata za automatiziranu računalnu jezičnu obradu (Samardžić et al. 2015 ; ) i na njima nastalih metoda istraživanja leksičkih obrazaca (Hudeček i Mihaljević 2017). Korpusni resursi i alati su izvor za suvremena istraživanja jezičnog izražavanja koji uopćeno prikazuju čestotnost pojmova i njihovih umreženja (Despot i dr. 2019) na temelju kojih se mogu dati uvidi o prototipnom jezičnom opojmljivanju svijeta. U ovom izlaganju predstavit će se Construction Grammar Conceptual Network (ConGraCNet) metoda i računalna aplikacija dostupna na web adresi https://github.com/bperak/ConGraCNet namijenjena analizi izražavanja leksičkih kategorija u sintaktičko-semantičkim konstrukcijama s implementacijom algoritamskih aplikacija graf teorije za analizu centralnosti čvorova, identifikaciju zajednica i semantičke udaljenosti (Perak i Ban Kirigin 2019). Aplikacija je razvijena unutar projekta EmoCNET s ciljem omogućavanja konceptualne graf analize konstrukcijskih obrazaca izražavanja emocija u korpusima. Prije svega se tu radi o korpusima objavljenima na SketchEngine leksičkoj platformi http://sketchengine.co.uk i specifičnim gramatičkim konstrukcijama razvijenim u sklopu WordSketch gramatika, ali i potencijalno drugim NLP metodama sa specifičnim morfo-sintaktičkim sustavima označavanja, kao što je primjerice UD gramatika. ConGraCNet aplikacija omogućuje programski pristup podacima o jezičnoj uporabi i pohranu podataka na lokalno instaliranoj graf bazi koje se pokreću jednostavnom uporabom Python programskih skripti. Kao primjer analize izražavanja emocionalnih kategorija pokazat će rezultati i modificiranje parametara ConGraCNet metode za određivanje polisemičnosti značenjskih okvira, centralnosti pojmova u značenjskim matricama, pojmovnih zajednica, leksičke udaljenosti, metonimičnosti i metaforičnosti različitih emocionalnih kategorija u korpusima hrvatskoga: a) hrvatskom web korpusu hrWac22, b) hrvatskom korpusu saborskih rasprava (Perak i Rodik 2018), korpusu popularnih pjesama hrPops (Perak 2019). Također će se prikazati mogućnost istraživanja i kroz korpusne/jezične usporedbe uporabe leksičkih istoznačnica u srodnim korpusima engleskog, njemačkog i talijanskog. Primjeri će demonstrirati uporabu ConGraCNet metode za istraživanje obrazaca izražavanja emotivnih stanja.

emocije, graf, konstrukcija, emocnet

nije evidentirano