hrvatski

Projekcija proizvodnje i potrošnje pšenice u funkciji dugoročnog razvoja poljodjelstva Hrvatske

Autor analizom kretanja proizvodnje, zemljišnih kapaciteta i potrošnje pšenice u Hrvatskoj u dosadašnjem, te projekcijom u budućnosti, naznačuje mogućnosti koje se pružaju u proizvodnji i potrošnji pšenice, a koje treba uvažavati prilikom određivanja mjera agrarne politike. U istraživanju primjenom opisanih prognostičkih funkcija autor je izvršio projekciju prinosa, površina i ukupne proizvodnje pšenice, te je došao do sljedećih saznanja: analizirajući kretanja površina pod pšenicom u retrospektivnom razdoblju društveni sektor (poslovni subjekti) pokazuju čvršću orijentaciju u proizvodnji pšenice od individualnih proizvođača. U razdoblju prognoze takva tendencija se nastavlja ali u blažem obliku, što daje jamstvo da neće doći do značajnijeg smanjivanja površina pod pšenicom. Prema tome požete površine pod pšenicom na kraju razdoblja prognoze iznosile bi 288.000 ha što je svega 10% manje nego u retrospektivnom razdoblju. Prognoza prinosa i proizvodnja pšenice pokazuje da se do kraja prognostičkog razdoblja (2010. godina) može očekivati prosječan prinos od 5, 78 tona po hektaru, što je još uvijek prilično ispod genetskog potencijala rodnosti pšenice, ali na razini prinosa razvijenih zemalja Europe. Autor navodi da je pored zemljišne politike, ekonomskih i drugih mjera agrarne politike i navednih prosječnih prinosa, do 2010. godine moguće proizvesti 1.667 tisuća tona pšenice, što predstavlja dvostruko više od proizvodnje u godinama rata i poslije rata.

pšenica; poljoprivreda

nije evidentirano