hrvatski

Prilog istraživanju glagoljaštva na otoku Rabu do 1600. godine

S obzirom na do sada u literaturi poznate i objavljene izvore, čini se da je unatoč blizini poznatih glagoljaških središta glagoljaštvo na otoku Rabu više iznimka, nego li pravilo. Tome u prilog ide ponajviše nedostatak sačuvanih glagoljskih epigrafskih spomenika te uglavnom tek posredno zabilježeni podaci o glagoljici i glagoljanju na otoku Rabu. Ipak, već sama imena rapskih trećoredaca (religiosi illirici, de littera sclava) svjedoče o glagoljaškoj kulturi otoka Raba, i to dominantno tijekom 15. i 16. st. u gradu Rabu posebno na Komrčaru u okrilju franjevačkoga trećoredskoga samostana sv. Franje, zatim u Supetarskoj Dragi te u Loparu. Za naša istraživanja osobito su značajni sami materijalni ostaci kao neposredan dokaz glagoljaške aktivnosti na Rabu: epigrafski zapisi, glagoljski odlomci misala i brevijara, notarski spisi te oporuke na glagoljici, a koji se u kontekstu sjevernojadranskoga srednjovjekovnoga kulturnoga kruga tek trebaju proučiti.

glagoljica, Rab

nije evidentirano