hrvatski

Participativna interpretacija baštine i društveni učinci na mlade

Ovaj doktorski rad rezultat je istraživanja o društvenoj relevantnosti baštine za mlade kroz proučavanje učinaka participativnog pristupa interpretaciji baštine u lokalnoj zajednici. Suvremena teorijska promišljanja baštine temelje se na njezinoj holističkoj definiciji koja uključuje sve materijalne i nematerijalne aspekte te na njezinom potencijalu za unaprjeđenje života pojedinaca i zajednica. Smatra se da je taj potencijal moguće aktivirati kroz aktivno uključivanje lokalne zajednice u interpretaciju baštine čime bi se u konačnici ostvarili brojni pozitivni učinci na kvalitetu ljudskih života i održivi razvoj zajednica kroz doprinos razvoju znanja i vještina, poticanje društvene kohezije, razvoja osjećaja pripadnosti i identiteta i dr. Glavni cilj doktorskog rada bio je istražiti učinke participativne interpretacije baštine na individualni i socijalni razvoj mladih kroz akcijsko istraživanje u lokalnoj zajednici. Dodatni ciljevi su stvaranje konceptualnog okvira za proučavanje društvene vrijednosti baštine te ispitivanje stavova i percepcija mladih o baštini i njezinim vrijednostima. Empirijsko istraživanje provedeno je primjenom nacrta akcijskog istraživanja uz korištenje mješovite znanstvene metodologije. Metodološka struktura uključivala je kvantitativni pristup u obliku anketnog istraživanja „pred-post“ tipa i kvalitativni pristup koji se temeljio na promatranju i provođenju fokus grupe. Sudionici i ispitanici su bili učenici srednje škole u Zaprešiću, a rezultat projekta akcijskog istraživanja bilo je kreiranje izložbe o lokalnoj baštini. U radu su potvrđene hipoteze da interpretacija baštine može imati pozitivne učinke na individualni i socijalni razvoj mladih u lokalnoj zajednici te da se veći društveni učinci postižu njihovim aktivnim uključivanjem u sam proces. Utvrđeno je kako je najsnažniji učinak ostvaren u kategoriji osobnog razvoja mladih, posebno u segmentu koji se tiče razvoja znanja, vještina i interesa. Postotak učenika koji misle da je baština zaprešićkog kraja posebna i jedinstvena popeo se sa 41, 5% na 58, %, dok se postotak učenika koji misle da Zaprešić ima zanimljivu povijest popeo sa 45, 9% na 68, 9%. Također se statistički značajno povećao broj mladih kojima je važno da se u njihovoj blizini nalaze povijesne građevine i da se njeguju narodni običaji. Projekt je kod učenika utjecao i na razvoj znatiželje i interesa za daljnje učenje. Rezultati pokazuju da je postotak učenika koji su zainteresirani da saznaju nešto više o baštini Zaprešića narastao nakon razgledavanja izložbe sa 28, 6% na 43, 3%. Rezultati su utvrdili i pozitivan doprinos projekta na kvalitetu života, zdravlje i blagostanje mladih te na osjećaj lokalne pripadnosti koji se povećao za 7%.

participativna interpretacija baštine, društvena vrijednost baštine, društveni učinci baštine, baština i mladi, akcijsko istraživanje

nije evidentirano