Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Istraživanje jadranskog koraligena (CROSBI ID 680005)

Neobjavljeno sudjelovanje sa skupa | neobjavljeni prilog sa skupa | domaća recenzija

Kipson, Silvija ; Novosel, Maja ; Bakran-Petricioli, Tatjana Istraživanje jadranskog koraligena // Promicanje i komuniciranje znanosti II Povodom 100. godišnjice prve hrvatske oceanografske ekspedicije Vila Velebita. Zagreb, Hrvatska, 23.11.2013-24.11.2013

Podaci o odgovornosti

Kipson, Silvija ; Novosel, Maja ; Bakran-Petricioli, Tatjana

hrvatski

Istraživanje jadranskog koraligena

Koraligen je endemsko stanište Sredozemnog mora izrazite ekološke, ekonomske i estetske vrijednosti. Te jedinstvene vapnenačke tvorevine biogenog podrijetla, proizvedene nakupljanjem inkrustrirajućih alga u uvjetima smanjenog osvjetljenja, okupljaju oko 20% vrsta Sredozemnog mora, uključujući i nekoliko gospodarski važnih vrsta, te predstavljaju jedan od najatraktivnijih podmorskih pejzaža, cijenjen u ronilačkom turizmu. Tim staništem dominiraju dugoživući, spororastući makrobentoski organizmi koji ga čine izuzetno osjetljivim na različite antropogene poremećaje, kao npr. onečišćenje, unošenje stranih vrsta, prekomjerni izlov i korištenje destruktivnih ribolovnih alata te globalno zatopljavanje. Zbog svoje izuzetne vrijednosti i statusa ugroženosti koraligen je istaknut kao stanište kojem treba stroga zaštita prema Protokolu za posebno zaštićena područja (SPA/BIO) Barcelonske konvencije za zaštitu bioraznolikosti Sredozemnog mora te je nedavno donesen akcijski plan njegove zaštite. U istočnom dijelu Jadrana, prva bionomska studija koraligena provedena je pod vodstvom prof. dr. sc. Helene Gamulin-Brida još 60-ih godina prošlog stoljeća, no sustavno, kvantitativno istraživanje započelo je tek 2009. godine. Istraživanje provodimo prvenstveno metodom autonomnog ronjenja i podvodne fotografije, kao nedestruktivne metode koja omogućava uzorkovanje adekvatne površine ovog heterogenog staništa u ograničenom vremenu kojim ronioci raspolažu na većim dubinama na kojima se koraligen razvija (uobičajeno ispod 30 m). Ukoliko je potrebna daljnja taksonomska identifikacija, ciljano se uzimaju i uzorci pojedinih organizama. U koraligenskoj zajednici s dominacijom crvene gorgonije, vrste Paramuricea clavata, do sad je utvrđeno 250 makrobentoskih svojti, od toga 43 alga, 45 spužvi, 14 koralja, 45 mnogočetinaša, 5 mekušaca, 1 ramenonožac, 1 štrcaljac, 82 mahovnjaka i 13 mješčićnica. Primjenom iste metode i napora uzorkovanja utvrđeno je veće bogatstvo vrsta u jadranskim zajednicama nego u zapadno mediteranskim, te značajne razlike u bioraznolikosti makrobentosa između lokacija i istraživanih dubina, što potvrđuje izrazitu prostornu varijabilnost čak i na razini pojedinog koraligenskog facijesa te ukazuje na potrebu da se buduće praćenje stanja uspostavi na pojedinim lokacijama. Utvrđivanje nultog stanja jadranskog koraligena polazište je za razumijevanje njegovog funkcioniranja, određivanje pokazatelja dobrog stanja očuvanosti tog staništa te praćenje budućih promjena, uzrokovanih prirodnim i/ili antropogenim utjecajima.

koraligen, Jadransko more, bentos

nije evidentirano

engleski

Exploration of the Adriatic coralligenous outcrops

nije evidentirano

coralligenous assemblages, Adriatic Sea, benthos

nije evidentirano

Podaci o prilogu

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o skupu

Promicanje i komuniciranje znanosti II Povodom 100. godišnjice prve hrvatske oceanografske ekspedicije Vila Velebita.

predavanje

23.11.2013-24.11.2013

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Biologija