hrvatski

Transkulturalne dimenzije kurikuluma

Da se Bach rodio u Kongu umjesto u Saskoj, ne bi napisao ni takt korala ili sonate, premda možemo jednako tako biti sigurni da bi on svoje sunarodnjake nadmašio u nekoj glazbenoj formi (Kroeber, prema Bruneru, 2000). Neizbježno smo obilježeni okolnostima u kojima smo rođeni i odgajani i stoga slobodno možemo ustvrditi da je kultura čovjekova sudbina. Odgoj unutar određene kulture urezuje se u naše procese mišljenja: um stvara kulturu, ali i kultura stvara um. Čovjek zato treba biti svjestan o vlastitoj kulturnoj kondicioniranosti, pa tako i svojoj (prirodnoj) sklonosti da gleda na svijet iz vlastite perspektive. Ipak, sadašnji svijet se značajno razlikuje od onoga u kojemu su odrastale prethodne generacije: zakoračili smo u 21. stoljeće koje je već do sada obilježeno progresivnom globalizacijom. Kretanje, dodirivanje i stapanje različitih kultura dinamičnije je no ikad. Dok se multikulturalizam odnosi na suživot, a interkulturalizam na suodnos tih različitih kultura, transkulturalizam predstavlja još jedan korak dalje: kulture se prožimaju i stapaju, stvaraju se neokulture, kreiraju se novi (materijalni i nematerijalni) kulturni proizvodi. Da bi odgovorio na potrebe učenika 21. stoljeća, kurikulum treba sadržati transkulturalne dimenzije, odnosno one dimenzije koje će dopustiti istraživanje, ispitivanje i infiltriranje različitih (stranih, drugačijih) kultura, modificiranje i stvaranje novih identiteta, te usvajanje kultura izbora.

transkulturalizam ; kultura ; identitet ; kurikulum ; odgoj i obrazovanje

nije evidentirano