hrvatski

Iskušenja humanizma

Knjiga je zamišljena kao poziv na raspravu o nekim važnim pitanjima suvremenosti, ali ne radi se samo o bavljenju "aktualijama" (premda se u radovima raspravlja i o sasma aktualnim problemima današnjeg svijeta) nego i o primjereno aktualiziranim klasičnim, prije svega etičkim i socijalno-političkim problemima, konceptima, teorijama i autorima. U tom smislu, provodna je nit, istaknuta i u naslovu knjige, ideja humanizma ili, kako autor naglašava, ideja univerzalističkog humanizma, koju se i obrazlaže i brani na tragu velikih mislitelja Zapada – u rasponu od stoičkih filozofa (ponajprije Seneke), preko prosvjetiteljstva (ponajprije Rousseaua) i klasične njemačke filozofije (ponajprije Kanta i Hegela), do Marxa i suvremenih marksističkih i anarhističkih teoretičara – a usuprot popularnim "antihumanističkim", "posthumanističkim" i "transhumanističkim" teorijama. U prvoj cjelini, "S ove i s one strane humanizma", autor razmatra sam pojam čovjeka, njegova različita shvaćanja te njegove povijesne mijene, odnosno proširivanja i sužavanja, pri čemu se kritički odnosi prema sužavajućim pogledima, tj. onima koje bismo mogli uzeti kao teorijsku ili ideološku osnovicu socijalno-političkih diskriminacija. Autor je, očito, inspiriran suvremenim feminističkim i bioetičkim teorijama, ali ih nastoji suočiti s klasičnim teorijama koje naposljetku ne odbacuje nego ih nastoji promisliti i, ako je moguće, revidirati. U drugoj i trećoj cjelini, "Misliti i djelovati utopijski" i "Refleksi filozofije prakse", naglasak je na pojmu utopije i "utopijskome mišljenju", njegovoj prošlosti, sadašnjosti i budućim perspektivama, gdje autor afirmira teorije marksizma i anarhizma (koje smatra varijantama humanističke misli), uključujući tzv. praxis-filozofiju. Naredna cjelina, "Etika i politika slobode", posvećena je, kako govori i njezin naslov, problematici slobode, odnosno njezinim etičkim i političkim aspektima ili pak njezinim implikacijama u socijalnom i političkom životu, što uključuje i etičko- političku reafirmaciju koncepta prijateljstva. Posljednja cjelina, "Biti tijelom", sadrži studije o problematici tjelesnosti koju se u naše vrijeme otkriva kao novo područje za (filozofsko, umjetničko, znanstveno, socijalno- političko i kulturno) propitivanje onoga što čovjek jest, može i treba biti, a on to ovdje čini primarno na niti vodilji suvremenih umjetničkih praksi.

filozofija ; etika ; humanizam

nije evidentirano