hrvatski

Javno dostupni knjižnični računalni katalozi - nastanak i razvitak

U radu se govori o nastanku i razvitku javno dostupnih knjižničnih računalnih kataloga (online public access catalogues &#8211 ; OPAC-a) s ciljem opisivanja sadašnjeg stanja i ukazivanja na postojeće probleme, te naznačivanja smjernica budućeg razvoja. Početno poglavlje daje povijesni pregled razvoja OPAC-a. Ukratko su opisane glavne značajke online kataloga kroz tri faze njihovog razvitka. Nakon toga slijede usporedbe OPAC-a, prvo, s njegovim prethodnikom &#8211 ; katalogom na listićima, a zatim sa srodnim informacijskim sustavima: sustavima za pronalaženje obavijesti, komercijalnim bazama podataka, te elektroničkim bibliografijama. U sljedećem poglavlju raspravlja se o zadacima i strukturi OPAC-a. Preispituje se mogućnost novih zadaća knjižničnog kataloga na temelju IFLA-ine studije Funkcionalni zadaci bibliografskih zapisa. Nakon toga se govori o vrstama i rasponu pristupnica u online katalozima. Pri tome se raspravlja i o problematici održanja koncepta jedinstvene odrednice u strojno čitljivim katalozima. Poglavlje završava dijelom u kojem se opisuje struktura baze podataka OPAC-a. Zatim slijedi poglavlje o sučeljima online kataloga. Uz samo određivanje pojma korisničkog sučelja, daje se prikaz glavnih značajki različitih vrsta sučelja koja obilježavaju pojedine faze u razvoju OPAC-a. To su redom: sučelje s tehnikom interakcije pomoću izbornika, sučelje s tehnikom interakcije pomoću naredbi, grafičko korisničko sučelje, te sučelje klijent/poslužitelj sustava. Nakon toga slijedi poglavlje o pretraživanju OPAC-a u kojem se obrađuje problematika pretraživanja kontroliranim, odnosno prirodnim jezikom. Iduće poglavlje govori o korisnicima OPAC-a. Prikazom odabranih korisničkih studija, ukazuje se na najrazličitije probleme s kojima se susreću korisnici OPAC-a. U sljedećem poglavlju govori se o oblikovanju sučelja OPAC-a, te njegovim poželjnim elementima. Dotični elementi pobrojani su u popisu na temelju kojeg su vrednovana četiri WebPAC-a odabranih nacionalnih knjižnica: Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Britanske knjižnice, Nacionalne knjižnice Češke republike, te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani. Spomenuto istraživanje predstavljata završni dio rada kojim se pokušava ukazati na smjernice budućeg razvoja OPAC-a.

OPAC; WebPAC; zadaci kataloga; krajnji korisnik; korisničko sučelje; oblikovanje sučelja

nije evidentirano