hrvatski

Devino mlijeko

Više od 20 milijuna deva živi diljem svijeta koje proizvedu više od pet milijuna tona mlijeka, od čega se nešto malo više od 1, 5 milijuna tona mlijeka koristi za ljudsku potrošnju. Deve imaju vrlo važnu socijalno-ekonomsku ulogu u područjima pustinja i polupustinja Azije i Afrike. Pasmine deva su dobivale imena po plemenima koja su ih uzgajala ili po teritoriju na kojem su uzgajane. Mliječni tip deve se odlikuje visokom proizvodnjom mlijeka koja nije manja od 2500 kg u laktaciji (u prirodnim uvjetima ispaše). Kemijski sastav devinog mlijeka tijekom laktacije se razlikuje. Količina vode u mlijeku iznosi od 84 do 90% ovisno o starosti deve, količini pitke vode koja je na raspolaganju, temperaturi zraka i relativnoj vlazi, godišnjem dobu i hrani. Mliječna mast je u obliku masnih kapljica veličine 1, 2-4, 2 μm u promjeru. Postotak bjelančevina u devinom mlijeku je 2-5, 5%. Ukupne bjelančevine su slične bjelančevinama u kravljem mlijeku, ali je sadržaj aminokiselina metionina, valina, fenilalanina, arginina i leucina veći nego u krava. Devino mlijeko je bogato vitaminima: B12, B3, D, E, folnom kiselinom i vitaminom C, a najčešće se konzumira svježe. Mlijeko deve je slatkasto, jakog okusa ponekad slankasto, a kad se lagano promiješa tad je pjenušavo. Blago kiselo i kiselo mlijeko se također konzumiraju svježi, neprokuhani. Svježe mlijeko ima pH 6, 5-6, 7 identično ovčjem mlijeku, ali ubrzo se nakon stajanja snižava pH i postaje kiselo. Osim svježeg devinog mlijeka na prostorima gdje se uzgajaju deve mlijeko se koristi za spravljanje brojnih mliječnih proizvoda ovisno o podneblju i lokalnim običajima. Za izradu proizvoda od mlijeka mlijeko deva se često miješa sa mlijekom neke druge vrste domaće životinje. Od devinog mlijeka se najčešće spravljaju brojni fermentirani proizvodi kao što su napitak šubat (shubat), kefir, jogurt (tarag i unda u Mongoliji) i brojni drugi.

devino mlijeko ; mliječni proizvodi

nije evidentirano