hrvatski

Održiva ponašanja budućih učitelja i nastavnika

Svaki aspekt ljudskog ponašanja, socijalni, politički i ekonomski ima direktni utjecaj na prirodni i društveni okoliš čime smo odgovorni za veliki broj aktualnih izazova i problema s kojima se svijet suočava (npr. klimatske promjene, uništavanje bioraznolikosti, nejednakosti, siromaštvo). Adresirati ovu problematiku možemo prvenstveno kroz obrazovanje, posebice obrazovanja za održivi razvoj, kao neophodnog instrumenta za osnaživanje svih aktera u rješavanju pitanja današnjice i kretanju prema održivosti. U sklopu obrazovanja za održivi razvoj, ključna se ulogu pridodaje upravo (budućim) učiteljima i nastavnicima kao najvažnijim akterima promjena i promicanja održivog razvoja (UNESCO, 2015). Njih se promatra ne samo kao profesionalce u svojem području rada, već kao pojedince s društvenom odgovornosti i modele učenja s javnom obrazovnom funkcijom (Bertschy, Künzli i Lehmann, 2013 ; Rauch i Steiner, 2013). Očekuje se da (budući) učitelj/nastavnik posjeduje: (I) znanja o najvažnijim pitanjima održivosti, (II) vještine da djeluje na održivi način i (III) stavove i vrijednosti koje ga usmjeravaju da se ponaša u smjeru održivosti (Chalkey, 2006). Dosadašnja istraživanja najčešće su se fokusirala na ispitivanje stavova (budućih) učitelja i nastavnika prema održivom razvoja, kao i njihovog znanja o toj tematici (npr. Boon, 2010, 2011, 2016 ; Borg i sur., 2014 ; Burmeister i Eilks, 2013 ; Esa, 2010 ; Keleş, 2017 ; Tomas i sur., 2017 ; Tuncer i sur., 2009). Rijetka su istraživanja bila usmjerena ispitivanju održivih ponašanja (budućih) učitelja i nastavnika, a i ona su se najčešće fokusirala na samo jedan aspekt održivih ponašanja: pro-ekološka ponašanja (Boubonari i sur., 2013 ; Esa, 2010 ; Goldman i sur., 2006 ; Pe’er i sur., 2007). Stoga je temeljni cilj istraživanja bio utvrditi obilježja održivog ponašanja budućih učitelja i nastavnika, polazeći od integralne definicije (jedne od mogućih) održivog ponašanja koja kaže kako su održiva ponašanja ona koja su usmjerena očuvanju i zaštiti fizičkog i socijalnog okoliša, pridonose kvaliteti života sadašnjih i budućih generacija bez ugrožavanja resursa biosfere te se odnose na skup ljudskih aktivnosti namijenjenih zaštiti prirodnih i socijalnih resursa (Corral- Verdugo i sur., 2011). U istraživanju je sudjelovalo 496 studenata učiteljskog i nastavničkog usmjerenja na Sveučilištima u Rijeci, Splitu i Puli. Studenti su ispunjavali upitnik (Tapia-Fonllem i sur., 2013) kojim se mjerilo četiri aspekta održivog ponašanja: (I) pro-ekološka ponašanja, (II) štedljiva ponašanja, (III) altruistična ponašanja i (IV) pravična ponašanja, te tri korelata održivih ponašanja: (I) namjera za djelovanjem, (II) sklonost prema raznolikosti i (III) indignacija – ekološke emocije, stoga se u radu prikazuju rezultati budućih učitelja/nastavnika na skalama održivog ponašanja, te analizira međuodnos varijabli održivog ponašanja i njihovih korelata.

održiva ponašanja, obrazovanje za održivi razvoj, (budući) učitelji i nastavnici

nije evidentirano