hrvatski

Genocid nad Romi v Evropi – med pozabo in marginalizacijo

Od masovnijeg naseljavanja Roma u Europi u XIV. st. do danas, njihova se povijest može smatrati poviješću progona i stradanja, kao i asimilacije i represije. U europske zemlje došli su kao „egzotični“ stranci, a ubrzo su bili progonjeni zbog svoje kulture, običaja, (nomadskog) načina života, izgleda (crne boje kože) i dr. Ovaj progon varirao je ovisno o razdoblju i području Europe u kojemu su živjeli, no ono što je zajedničko romskoj povijesti jest njihovo stradanje za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Nacistička Njemačka bila je predvodnica u rješavanju „ciganskog pitanja“ uoči i za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Pritom je osmislila model progona Roma koji je uključivao eutanaziju i sterilizacijom, deportaciju u logore te genocidnu politiku istrebljenja, a sve u cilju zaštite rasne čistoće njemačkog naroda. Istodobno, većina europskih zemalja prije samog početka Drugoga svjetskog rata nije započela s nasilnijim pokušajima asimilacije, kakav je već bio u tijeku u nacističkoj Njemačkoj. Izbijanjem Drugoga svjetskog rata i širenjem nacističkog utjecaja na mnoge europske zemlje, bilo izravno kao okupirane, ili posredno kao države – saveznice, započeli su se provoditi neki dijelovi nacističkog modela odnosa prema Romima, koji je bio dio njihovog modela odnosa prema manjinskim skupinama stanovništva karakteriziranim kao Untermenchen. U nekim zemljama Romi su bili deportirani u koncentracijske logore (npr. okupiranim područjima u Poljskoj, Sovjetskom Savezu, nacističkim državama saveznicima kao Nezavisnoj Državi Hrvatskoj), ili na određena izolirana područja (npr. Transistriju), gdje su bili mučeni, izgladnjivani i ubijeni, oduzimana su im djeca, korišteni su za prisilne radove (npr. za izgradnju cesta, mostova i sl.). Posljedica ovakve genocidne politike jest uništenje znatnog dijela romskog manjinskog stanovništva u europskim zemljama, koje neki procjenjuju između 500.000 i 1.500.000 ubijenih. Osim navedenog, u predavanju će se posebno istaknuti pitanje romskog sudjelovanja u antifašističkom pokretu otpora, odnosu neromskog stanovništva prema njima, problema utvrđivanja broja ubijenih Roma te pitanjima koja se odnose na marginalizaciju kulture sjećanja na romske žrtve i pitanje korištenje pojmova za ovo stradanje (npr. genocid, porajmos, samudaripen).

Romi, Europa, nacizam, fašizam, genocid.

nije evidentirano