hrvatski

Latenska kultura na prostoru Požeške kotline

Na prostoru Požeške kotline zabilježeni su nalazi svih razvojnih faza latenske kulture koja je u međurječju Save, Drave i Dunava obilježila razdoblje mlađega željeznoga doba. Nalazi iz Velike i Bilača svjedoče o ranoj latenizaciji južnopanonske kasnohalštatske kulturne sredine koja se odvijala tijekom 4. st. pr. Kr. Oko 300. god. pr. Kr. prostore srednjega Podunavlja trajno naseljavaju Kelti koji zajedno s autohtonim stanovništvom stvaraju plemensku zajednicu Skordiska. Njihova zapadna granica rasprostiranja, prema zabilježenim nalazištima dopirala je do rijeke Orljave i istočnih obronaka slavonskih planina koje se u antičkim izvorima spominju kao Mons Claudius. Uz manji broj nalaza s kraja ranoga i srednjega latena koji svjedoče o kontinuiranoj prisutnosti latenske kulture na prostoru Požeške kotline, najveći broj nalazišta pripada razdoblju kasnoga latena kada se bilježi postojanje većeg broja naselja. O postojanju kasnolatenskoga groblja s paljevinskim ukopima u Bilaču svjedoče iznimni nalazi dva mača u koricama od željeznoga lima koji upotpunjuju saznanja u poznavanju bojne opreme Skordiska s kraja 2. i tijekom 1. st. pr. Kr. kada međurječje Save, Drave i Dunava počinje zaokupljati pažnju nastupajuće rimske države.Na osnovi analize antičkih pisanih izvora te nalaza latenske kulture na području brodske Posavine, pretpostavlja se kako su tijekom mlađega željeznoga doba Požešku kotlinu uz keltske Skordiske naseljavali najvjerojatnije i panonski Breuci. Jedan od najvažnijih razloga naseljavanja Skordiska na prostoru Požeške kotline su ležišta grafita kojeg su obilato koristili u keramičarskoj proizvodnji.

Požeška kotlina; latenska kultura; Skordisci; Panonci; Breuci; Mons Claudius; Velika; Pleternica; Bilač; Imrijevci

nije evidentirano