hrvatski

„East- Med plinovod i izgradnja infrastrukturne mreže Levantske regije kao dijela nove europske plinske infrastrukture - geopolitički i geostrateški izazovi

Diversifikacija dobavnih pravaca kao i sigurnost opskrbe prirodnim plinom, središnje je pitanje buduće energetske politike EU. Možemo zaključiti da daljnji napredak u integraciji plinskih tržišta i trgovini, uključujući i interkonekcijske plinovode između zemalja EU-a, potiče daljnji ekonomski razvoj kako same EU-a tako i cijelih gravitirajućih regija. U tom kontekstu, možemo govoriti i o Istočnom Mediteranu – Levantskoj regiji kao jednom od značajnih nalazišta prirodnog plina a koje bi moglo pridonijeti energetskoj neovisnosti EU. Autori u zemlje Levanata svrstavaju: Egipat, Izrael, Libanon, Cipar ali i Tursku. Pronalaskom i eksploatacijom znatnih ležišta prirodnog plina u navedenom području, nedvojbeno će dovesti do znatnog utjecaja na određivanje odnosno redefiniranje energetske strategije europskog plinskog sustava (ista će po mišljenju autora imati i vrlo važnu ulogu u redefiniranju odnosno promjenama u energetskoj geopolitičkoj ravnoteži). Vezano uz prethodno navedeno, autori svoje razmišljanje prvenstveno temelje uzimajući u obzir opću geopolitičku situaciju i sporove između navedenih država a koje će sigurno imati utjecaj i na eksploataciju i trgovinu prirodnim plinom između Levantskih država međusobno kao i s EU, te će i dalje predstavljati vrlo važan kako geopolitički tako i geostrateško-energetski rizik. U ovom radu autori će osim ekonomske i geopolitičke situacije unutar samih Levantskih država dati i prikaz novog mogućeg dobavnog pravca za europsko plinsko tržište – plinovoda East-Med kao mogućeg faktora smanjenja ovisnosti o ruskom i američkom plinu. Naime, East-Med plinovod bi (prema mišljenju autora) mogao biti „potrebna geoenergetska alternativa“ koja bi ojačala geopolitičku stabilnost same EU u odnosu na već duže vrijeme prisutni ruski i američki utjecaj unutar politike samih članica EU. Naime, uz dobavne pravce Sjeverni tok 1 i 2, Turski tok , TANAP-TAP-IAP te uz nadolazeće političke implikacije odnosno politički utjecaj koje bi ti plinovodi imali na geostratešku politiku EU, East-Med plinovod iako kvantitativno znatno manjeg energetskog utjecaja imao bi kvalitativno puno veći politički utjecaj na energetsku neovisnost EU. Također, autori će u ovom radu pokazati pozitivne čimbenike East-Med plinovoda kao i negativne čimbenike (negativne političke i geostrateške izazove) koji bi se mogli pojaviti u već politički nesigurnoj regiji. Osim opisa osnovnih karakteristike pojedinih plinskih polja obzirom na njihov geografski položaj i određene neusklađenosti obzirom na moguće „preklapanje“ suvereniteta određenih država, autori će nastojati dati jasniju sliku energetskih strategija pojedinih država Levantske regije kao i političke i ekonomske utjecaje koje bi East-Med plinovod imao za države – buduće izvoznice plina u EU i svoje - gravitirajuće okruženje. I na kraju, kad govorimo o europskoj energetskoj strategiji, potrebito je spomenuti i izgradnju novih plinovoda iz Rusije i Kaspijske regije, američki LNG te utjecaj istih na same države članice EU te njihovu političko-energetsku orijentaciju u „post-ukrajinskom“ razdoblju uvoza ruskog plina u Europu.

East-Med plinovod, Levantska regija, energetska geopolitika, sigurnost opskrbe i energetska neovisnost, geopolitički i geostrateški izazovi, gravitirajuća regija, geoenergetska alternativa

nije evidentirano