hrvatski

KOMPOSTIRANJE BIORAZGRADIVOG OTPADA

Posljednjih nekoliko desetljeća štetan utjecaj čovjeka na okoliš naglo se širi i raste iz dana u dan. Najznačajniji razlozi rasta su razvoj industrije, tehnološki napredak i porast broja stanovnika. Znanstvenici su postali svjesni posljedica koje bi trend rasta onečišćenja okoliša mogao prouzročiti, a neke od posljedica već su prisutne. Jedan od najvećih problema današnjice u pogledu zaštite okoliša je količina otpada koji nastaje te njegovo zbrinjavanje. Povećanje životnog standarda donosi brojne prednosti, ali njime se povećava i količina i štetnost otpada. Samo u Hrvatskoj u godini dana nastane 3, 89 milijuna tona otpada, a svaki stanovnik u prosjeku godišnje proizvede 404 kg otpada (HAOP (2017)). Neorganizirano i nepropisno odlaganje otpada, bez primjerenog nadzora, ima višestruke posljedice koje su često nepopravljive. Primjerice, nepropisno odlaganje otpada uzrokuje dugotrajna i velika onečišćenja te postaje teret okolišu koji će netko morati riješiti. Nadalje, naknadna sanacija takvih odlagališta vrlo je skupa, a nepovoljni utjecaji na okoliš ne mogu se u potpunosti ukloniti. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/2013, NN 73/2017, NN 14/2019) biološki razgradivi otpad je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom. Kad govorimo o aerobnoj razgradnji otpada mislimo na proces kompostiranja gdje se nestabilna organska tvar uz prisustvo kisika i aerobnih mikroorganizama prevodi u stabilan krajnji produkt, odnosno kompost. Različite vrste otpada poput agroindustrijskog otpada (duhanski otpad, komina grožđa, komina maslina), biootpada, aktivnog mulja i biorazgradive frakcije miješanog komunalnog otpada mogu se obraditi procesom kompostiranja, a pritom dobiti vrijedan produkt - kompost koji se s obzirom na njegove karakteristike može koristiti u različite svrhe. Dopuštene namjene korištenja komposta propisane su Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada NN117/2014. U ovom predavanju istaknuti će se važnost zbrinjavanja različitih vrsta otpada procesom kompostiranja u zatvorenom sustavu, prednosti i nedostaci otvorenog i zatvorenog sustava, kao i situacija u Republici Hrvatskoj. Rezultati dosadašnjih provedenih istraživanja u reaktorskom sustavu ukazuju da se u periodu od dva do tri tjedna početna masa biorazgradivog otpada smanji za oko 50 %. Količina nastalih plinova (NH3 i CO2) ovisila je o početnim fizikalno-kemijskim karakteristikama.

Kompostiranje ; Biorazgradivi otpad ; Adijabatski reaktor

nije evidentirano