hrvatski

Dubrovačka kartografija između državne tajne i tihe diplomacije: diseminacija znanja o Dubrovačkoj Republici u kontekstu mletačko- osmanskih i napoleonskih ratova

Dubrovačka Republika, usprkos svojoj iznimnoj političkoj, trgovačkoj i pomorskoj snazi, bila je razmjerno rezervirana prema javnoj uporabi karata. Do danas je poznato da su pouzdano postojale samo dvije karte Dubrovačke Republike: jedna nastala između 1718. i 1746. i druga sa samog početka 19. stoljeća. Ono što ih povezuje jest to da su obje ostale u rukopisu te da su dubrovačke vlasti izričito zabranjivale njihovo umnažanje ili pokazivanje strancima. Prekretnicu u tom smislu predstavlja prva regionalna karta Republike Stato di Ragusi, koju je 1688. godine izradio Vincenzo Maria Coronelli prema podatcima dubrovačkih vlasti. Ta je karta, nastala pod krajnje neobičnim okolnostima, ostala jedina tiskana karta Dubrovačke Republike sve do njezina pada 1808. godine. U radu analiziramo kako se Dubrovačka Republika prikazivala u dubrovačkim, a kako na kartama drugih kartografija te kako je dubrovačka diplomacija utjecala na diseminaciju znanja o Republici u uvjetima mletačko-osmanskih i napoleonskih ratova.

Dubrovačka Republika, povijest kartiranja, diseminacija znanja, dubrovačka diplomacija, Miho Pešić, mletačka kartografija, Vincenzo Maria Coronelli, habsburška kartografija

Ovo je hrvatska inačica rada koji je objavljen na engleskom jeziku: MIRELA ALTIĆ (2017.), Between the secrecy and the silent cooperation – disemination of knowledge on Republic of Dubrovnik in the context of Venetian-Ottoman and the Napoleonic wars. Poglavlje u: Dissemination of Cartographic Knowledge: Lecture Notes in Geoinformation and Cartography, (ur.) Mirela Altić, Imre Demhardt i Soetkin Vervust, Springer, Heidelberg – New York – Dordrecht – London, 55–74.