hrvatski

Analiza kompozitnih uzoraka vode i sedimenta odabranih prirodnih jezera u Hrvatskoj

Zbog velike potražnje za vodom koja je nastala kao posljedica bržeg rasta stanovništva, porasta životnog standarda i ubrzane industrijalizacije došlo je do smanjenja kakvoće površinskih i podzemnih voda. Kakvoća vode definirana je fizikalnim, kemijskim i biološkim pokazateljima. Poznavanje kemijskog sastava voda služi kao temelj za klasifikaciju voda na nekom području te proučavanja podrijetla i kretanja voda u prirodi. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja sedam krških jezera na temelju kompozitnih uzoraka: jezero Kozjak, jezero Vrana na Cresu, Visovačko jezero, Vransko jezero kod motela i Prosika, Bačinska jezera – Crniševo, Proščansko jezero i Prološko blato tijekom 2016. godine te su prikazani rezultati analiza sedimenta Visovačkog jezera uzorkovanih 2013. do 2015. godine. Uzorkovanje vode jezera je provedeno između 8 i 12 puta u jednoj hidrološkoj godini te su dobiveni rezultati prikazani kao srednje vrijednosti godišnjih mjerenja. Ispitivana jezera su smještena u krajoliku specifičnih površinskih i podzemnih formi te solucijskih oblika, odnosno u kršu, čiji je razvoj vezan za karbonatne stijene (vapnence i dolomite) te uz fliš. Krški tereni često su bezvodni te su jezera u kršu rjeđa pojava. Stijene koje izgrađuju područja gdje su smještena istraživana jezera su klasificirane od dobro propusnih karbonatnih stijena mezozojske starosti do nepropusnih klastičnih naslaga fliša eocenske starosti. Osim njih pristutne su i klastične kvartarne naslage srednje do dobre propusnosti.

jezera ; kakvoća vode ; sediment ; indeks kvalitete vode ; Piperov dijagram

nije evidentirano