hrvatski

Utjecaj kontaminacije tla i predsjetvene bakterizacije na koncentraciju bakra u nadzemnom dijelu boba (Vicia faba L.)

Česta upotreba preparata na bazi bakra u kontroli biljnih bolesti dovodi do nakupljanja tog teškog metala u površinskim horizontima poljoprivrednih tala diljem svijeta. Kao posljedica javljaju se problemi poput smanjenja produktivnosti poljoprivrednih zemljišta i kontaminacije voda. Leguminozni usjevi stvaraju simbiozni odnos s kvržičnim bakterijama, a primjenom predsjetvene bakterizacije nastoji se što više iskoristiti proces simbiozne fiksacije dušika. Moglo bi se reći da se tako, uzgojem leguminoznih usjeva ujedno poboljšava i produktivnost tla, a bob (Vicia faba L.) osim što je leguminozni usjev smatra se i relativno otpornom kulturom na različite okolišne stresove. Kako bi se ispitali učinci kontaminacije tla bakrom i predsjetvene bakterizacije na koncentraciju bakra u nadzemnom dijelu boba postavljen je pokus u plasteniku. Uzgojene presadnice boba presađene su u posude ispunjene bakrom kontaminiranim (200 mg kg-1) i nekontaminiranim tlom. U pokusu je korišteno nebakterizirano sjeme boba, te prethodno bakterizirano sjeme vrstom Rhizobium leguminosarium bv. viciae. Povećanjem koncentracije bakra u tlu došlo je do povećanja koncentracija bakra u biljnim organima (list, mahuna, sjemenka) boba, dok su najveće koncentracije izmjerene u sjemenu. Faktor transfera metala iz tla u biljne organe značajno je niži kod biljka uzgojenih na bakrom kontaminiranom tlu u odnosu na kontrolne biljke. Iz navedenog se može zaključiti da su biljke uzgojene na kontaminiranom tlu usporile usvajanje bakra iz tla, što može biti rezultat mehanizma zaštite biljke od toksičnosti metala. Predsjetvena bakterizacija boba nije statistički značajno utjecala na koncentraciju bakra u bakrom kontaminiranom tlu, što može značiti da su bakterizirane i nebakterizirane biljke jednako usvojile bakar, neovisno o bakterizaciji. Isto tako, bakterizacija nije utjecala na koncentraciju bakra u listu, mahuni i sjemenu boba. Međutim, iz rezultata je vidljivo da biljke ni u jednoj varijanti pokusa nisu usvojile toksične koncentracije bakra, zbog čega se može pretpostaviti da bi se trebalo povećati početne koncentracija bakra kako bi se ispitali učinci predsjetvene bakterizacije.

bakar, kontaminacija tla, predsjetvena bakterizacija, bob

nije evidentirano