hrvatski

Stare sorte - nova prilika

Sjeme i biljno tkivo sadrže različite genetske informacije u svojim stanicama. Ova vrsta genetskih informacija ili posebnosti se jednim imenom zove germplazma. Pohranjivanje i očuvanje ovih genetskih informacija tj. svih osobina i karakteristika biljne vrste je vrlo važno za budućnost i održivost poljoprivredne proizvodnje uopće. Jedinstvene značajke neke vrste mogu biti ključ za rješavanje budućih izazova pri oplemenjivanju biljaka. Danas, znanstvenici istražuju kako se genetska raznolikost biljaka najbolje može očuvati te staviti na raspolaganje u korist povećanja prinosa te održivosti proizvodnje u kontekstu očuvanja okoliša. U Republici Hrvatskoj se već nekoliko godina provodi program očuvanja biljnih genetskih izvora koji je financiran i podržan od strane Ministarstva poljoprivrede. Program očuvanja biljnih genetskih izvora je podijeljen na više Radnih grupa, a jedna od Radnih grupa je i Radna grupa Povrće. Ova grupa se sastoji od više članova koji rade na različitim institucijama u RH. Zadatci po radnim grupama su isti, a mogu se podijeliti u 5 osnovnih zadataka ili aktivnosti, a to su: 1. Prikupljanje sjemena i sadnog materijala 2. Regeneracija starih sorata 3. Deskripcija ili opisivanje 4. Proučavanje i valorizacija 5. Očuvanje i dijeljenje Unutar Radne skupine Povrće jesu i članovi zaposlenici Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS). Tijekom zadnjih nekoliko godina, kroz aktivnosti je sakupljeno i regenerirano više od 50 različitih povrćarskih vrsta. Na slikama su prikazane neke sakupljene primke povrćarskih vrsta. Od ukupnog broja prikupljenih primki, njih više je upisano u CPGRD (Croatian Plant Genetic Resources Database) bazu. Treba naglasiti da su pojedine stare sorte i vraćene na EU zajedničku sortnu listu, a to su Slavonski ozimi češnjak i Vukovarska lubenica. Također, tijekom narednog razdoblja se planiraju prijaviti i dvije autohtone začinske paprike i to ljuta i slatka pod nazivom Slatka Baranjka i Ljuta Baranjka. Gospodarska svojstva ovih dviju sorata su već procijenjena te se radi o iznimno prinosnim sortama koje su i vrlo otporne na bolesti koje često pogađaju hibridne sorte. Prinos ovih dviju sorata paprika je u pojedinim godinama bio i viši u usporedbi s mađarskim hibridnim sortama koje se obično siju u RH za dobivanje začinske paprike. Također, kroz VIP projekt pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede je utvrđena iznimna kvaliteta te visok udio ketokarotenoida u gotovom proizvodu od autohtonih sorata paprike što je značajan pokazatelj kvalitete začinske paprike jer joj daje crvenu boju. Također, kod sorte češnjaka Slavonski ozimi su utvrđeni vrlo visoki i stabilni prinosi koji sežu i do 10 t/ha ovisno o tipu tla i tehnologiji proizvodnje te agreokolškim uvjetima. Tijekom 2018. godine, organiziranim prikupljačkim ekspedicijama je prikupljeno još nekoliko sorata češnjaka koje će biti posađene na pokušalištu FAZOS-a te umnožene za daljnu procjenu svojstava. Također, prikupljeno je i nekoliko sorti krastavca što dosada nije bilo ostvareno. Prema tome, rezultati koji su ostvareni putem aktivnosti Nacionalnog programa očuvanja biljnih genetskih izvora su od iznimne važnosti za poljoprivrednu proizvodnju u RH, ali i šire jer se sorte visokog genetskog potencijala mogu koristiti u oplemenjivačkim programima u cijeloj EU pa i svijetu.

stare sorte ; CPGRD

nije evidentirano