hrvatski

Semantička i gramatička profilacija iskazivanja boli

Krenemo li iz medicine kao prirodnog okvira za izučavanje boli, nezaobilazno nam je polazište, s jedne strane, službena definicija boli Međunarodnog udruženja za proučavanje boli (Bol je neugodno senzorno i emocionalno iskustvo povezano sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva, ili opisano kao takvo oštećenje), te s druge, standardizirani i međunarodno prihvaćeni upitnik za (samo)procjenu boli McGill. I definicija boli i upitnik o boli McGill eksplicitni su dokazi o tome kako su naglašeno egzaktne medicinske znanosti u tretmanu boli prisiljene osloniti se isključivo na verbalni iskaz pacijentova subjektivna doživljaja – službena definicija boli (izrijekom) legitimira ulogu jezika u tretmanu boli, dodatno ukazujući na oštećenje tkiva kao presudan element u identifikaciji boli, kasnije jezično metonimijski i metaforički profiliran, a upitnik McGill u procjeni se pacijentove boli oslanja isključivo na lingvističke deskriptore boli, pritom također mahom metaforične. Upitnik McGill sačinjen je od 78 deskriptora koji opisuju kvalitativnu dimenziju boli (bol se opisuje kao oštra, tupa, režuća, ubadajuća, štipajuća, stežuća, bubnjajuća, sijevajuća, rascjepljujuća i slično), a čiju smo (metaforičku) narav utvrđivali oslanjajući se na, dijelom transformirani, protokol identifikacije metaforičke uporabe riječi u diskursu Pragglejaz-skupine (MIT – Metaphor Identification Procedure 2007). Nakana rada bila je ispitati hoće li se pridjevski deskriptori iz upitnika McGill pojavljivati u spontanim iskazima o boli (korpus autentičnih dijaloga između liječnika i pacijenta u ambulantama za liječenje boli), što bi sugeriralo visok stupanj njihove konvencionaliziranosti, te opravdanosti ovakva koncepta upitnika za samoprocjenu boli, i šire, hoće li tipovi (mahom metaforičnih) konceptualizacija boli u spontanim prirodnim iskazima pacijenata ostati na tragu onih zapaženih u upitniku McGill. Rezultati istraživanja pokazali su ujednačene metaforičke konceptualizacije boli, no i činjenicu da se kompleksno iskustvo boli u spontanome diskursu rijetko, ako uopće, iskazuje u formi pridjeva, te da je glagolska gramatička profilacija mnogo prirodniji okvir iskazivanja boli.

jezik boli, konceptualna metafora

nije evidentirano