hrvatski

Uloga kliničkog farmaceuta u timu za upravljanje antimikrobnom terapijom (A-tim)

Rezistencija na antimikrobne lijekove predstavlja sve veći problem ugrožavajući zdravlje i sigurnost pacijenata u svim zdravstvenim okruženjima. Procjenjuje se da će do 2050 godine smrtnost uzrokovana antimikrobnom rezistencijom iznositi 10 milijuna čime će premašiti smrtnost od karcinoma s 8, 2 milijuna i dijabetesa s 1, 5 milijuna. Propisivanje prikladne antimikrobne terapije više ne uključuje jednostavan odabir empirijskog ili terapijskog antibiotika koji će prikladno djelovati na uzročnika kod odgovarajućeg pacijenta, već podrazumijeva skup kompleksnih postupaka za što je potrebno uključenje čitavog tima za antimikrobno upravljanje (A-tim). Osobit problem predstavljaju antibiotici koji se koriste u zadnjoj liniji liječenja kada drugi antibiotici više ne djeluju (tzv. antibiotici rezerve, AR) čija je kvantiteta u značajnom porastu posljednjih godina. Unatoč dokazima o koristima implementacije A-tima, on još uvijek nije prepoznat i primijenjen u Hrvatskoj. Posljedično je pokrenut projekt implementacije A-tima u Općoj bolnici „dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica u suradnji sa Službom za mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko- križevačke županije. Korištenjem „back-end“ strategije odnosno evaluacije empirijski primijenjenog antibiotika i revizije s intervencijom i povratnom informacijom kliničaru, klinički farmaceut validira i izdaje antibiotik rezerve temeljem interpretacije nalaza mikrobiologa i kliničkog nalaza infektologa. Početak intervencije je 01.rujna 2017. Prvi su se rezultati pokazali uspješnim te su prezentirani 25.travnja 2018. godine Ministarstvu zdravstva i svim ravnateljima županijskih i općih bolnica. Također je organiziran stručni skup 15.lipnja 2018. za sve klinike, županijske, opće i specijalne bolnice odnosno ravnatelje i njihove buduće A-timove na kojem su se, uz uvažene gostujuće predavače (iz institucija KBC Zagreb, Klinika za infektivne bolesti„Fran Mihaljević“Zagreb i Farmaceutsko– biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), podijelila naša iskustva i načini implementacije u bolnice. Multidisciplinarnim pristupom A-tima omogućuje se optimizacija kliničkih ishoda uz minimizaciju neželjenih posljedica upotrebe AR. Navedeni rezultati imaju izravan utjecaj na poboljšanje kvalitete liječenja bolesnika uz racionalizaciju i optimizaciju farmakoterapije uz očuvanje zadnje linije antibiotika i posljedičnih troškova. Time se doprinijelo i smanjenju nuspojava AR kao i smanjenje rezistencije na antimikrobnu terapiju. Multidisciplinarni pristup je neophodan za postizanje pozitivnih učinaka koji obavezno uključuje specijalista kliničke farmacije. Nadalje, navedeni model je primjenjiv na sve zdravstvene ustanove (od primarne do tercijarne razine) uz određene reorganizacije. Isto tako, ukazalo se na potrebe organizacije specijalističkih programa za antimikrobno upravljanje kako u medicini tako i u farmaciji.

antimikrobna rezistencija, upravljanje antimikrobnom terapijom, klinički farmaceut

nije evidentirano