hrvatski

Odnos stigmatizacije i mentalnog zdravlja kod preuhranjenih i pretilih adolescenata

Osobe prekomjerne tjelesne težine i pretile osobe se vrlo često suočavaju sa stigmatizacijom u gotovo svim područjima funkcioniranja što može imati negativne efekte na njihovo zdravlje. Cilj je ovoga istraživanja bio provjeriti efekte stigmatizacije na mentalno zdravlje adolescenata s prekomjernom tjelesnom težinom i onih pretilih. Osim toga, ispitan je moderatorski efekt podrške obitelji i prijatelja te samopoštovanja, kao mogućih zaštitnih čimbenika, u odnosu između stigmatizacije i zdravlja. Kako je istraživanje provedeno na velikom uzorku ispitanika (N=1014), u analize podataka uzeti su samo oni ispitanici koji imaju Indeks tjelesne mase iznad 25. Takvih je sudionika bilo 120 (60 mladića i 60 djevojaka) prosječne dobi od 16.78 godina (SD=1.10). Sudionici su ispunjavali Upitnik o doživljaju stigmatizacije na temelju tjelesne težine konstruiran za potrebe istraživanja, Rosenbergov upitnik samopoštovanja (Rosenberg, 1965), Ljestvicu procjene socijalne podrške (Vaux i sur., 1986) te Skalu depresivnosti, anksioznosti i stresa (Lovibond i Lovibond, 1995). Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza pokazuju da stigmatizacija ima negativne efekte na sve tri komponente mentalnoga zdravlja (depresivnost, anksioznost i stres). Dobivena je i značajna interakcija između stigmatizacije i podrške prijatelja za anksioznost i stres, pri čemu podrška prijatelja ublažava negativne učinke stigmatizacije. Samopoštovanje također ima izravne negativne efekte na sve tri dimenzije mentalnog zdravlja. Dobiveni rezultati mogu pomoći u osmišljavanju različitih programa koji imaju za cilj poboljšanje mentalnog zdravlja adolescenata s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilih, kao i za intervencije usmjerene na širu javnost s ciljem prevencije ili umanjivanja stigmatizacije na temelju tjelesne težine.

prekomjerna tjelesna težina ; pretilost ; stigmatizacija ; mentalno zdravlje ; adolescenti

nije evidentirano