Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1013274

Pilot projekt e-Škole: Primjena IKT-a u kontekstu učenika s teškoćama u razvoju.


Martinac Dorčić, Tamara; Kalebić Maglica, Barbara; Miletić, Irena
Pilot projekt e-Škole: Primjena IKT-a u kontekstu učenika s teškoćama u razvoju. // Kvaliteta života kroz životni vijek: Izazovi i preporuke / Brajša-Žganec, Andreja ; Penezić Zvjezdan ; Tadić Vujčić, Maja (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo, 2018. str. 102-102 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)


Naslov
Pilot projekt e-Škole: Primjena IKT-a u kontekstu učenika s teškoćama u razvoju.
(Pilot project e-School: Application of ICT in the context of students with disabilities.)

Autori
Martinac Dorčić, Tamara ; Kalebić Maglica, Barbara ; Miletić, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Kvaliteta života kroz životni vijek: Izazovi i preporuke / Brajša-Žganec, Andreja ; Penezić Zvjezdan ; Tadić Vujčić, Maja - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo, 2018, 102-102

ISBN
978-953-55079-7-0

Skup
26. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa

Mjesto i datum
Sv. Martin na Muri, 7.-10.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
IKT ; digitalne kompetencije ; učenici s teškoćama
(ICT ; digital competencies ; students with disabilities)

Sažetak
Jedan od ciljeva provedbe projekta e-Škole odnosi se na utvrđivanje utjecaja provedbe projekta na razvoj digitalnih kompetencija učenika te na stavove i iskustva učenika vezane uz informacijsko-komunikacijsku tehnologiju (IKT), uključujući učenike s teškoćama. U sklopu ovog cilja istraživanja formuliran je i cilj koji se odnosi na utvrđivanje potreba učenika s teškoćama za specijaliziranom opremom. Ciljna skupina ovog dijela istraživanja je specijalizirana osnovna škola - Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice. Digitalne kompetencije, stavovi i iskustva vezani uz IKT kod učenika s poteškoćama u razvoju u okviru ovog projekta ispitani su kvantitativnim metodama (kroz procjene učenika od strane roditelja i nastavnika) i kvalitativnim metodama istraživanja, kroz fokus grupe u kojima su sudjelovali djelatnici Centra. Kroz fokus grupe dodatno su prikupljeni podaci o korištenju IKT-a u pripremi za nastavu i u nastavi te o potrebi za korištenjem specijalizirane opreme i programa. Ispitivanje je provedeno u dva navrata: na početku i na kraju provedbe projekta. Neki od rezultata dobivenih kroz fokus grupe s djelatnicima pokazuju da djelatnici kao i u prvom ispitivanju vide mnogobrojne prednosti korištenja IKT-a u učenju i poučavanju (npr. bolja motiviranost učenika, dostupnost raznolikih sadržaja, lakša prilagodba materijala i sadržaja, vizualizacija i preglednost sadržaja itd.) te puno manje nedostataka nego u inicijalnom ispitivanju te smatraju da su neki nedostaci, iako postoje, zapravo pod kontrolom nastavnika. Sudionici u završnom, kao i u početnom ispitivanju, ističu potrebu za dovoljnim brojem specijaliziranih tipkovnica i miševa, IKT uređaja i opreme, komunikatora te potrebu za zaštitom opreme od mogućeg uništavanja i digitalnim udžbenicima. Rezultati kvantitativnog prikupljanja podataka pokazuju da se učenici rijetko bave IKT aktivnostima u školi, a najučestalija aktivnost u početnom mjerenju je traženje i korištenje zabavnih sadržaja i igranje igrica. Uz navedene aktivnosti, u završnom mjerenju najučestalija aktivnost je učenje uz pomoć edukativnih programa, igara i kvizova. Prema procjenama nastavnika i roditelja, učenici nemaju izražene pozitivne stavove prema korištenju IKT-a niti u početnom niti u završnom mjerenju. Roditelji i nastavnici različito procjenjuju digitalne kompetencije djece pri čemu su roditelji skloniji procjenjivati da njihovo dijete posjeduje određenu digitalnu kompetenciju u odnosu na nastavnike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka