Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 101251

Prema modelima u kaznenim zavodima


Prema modelima u kaznenim zavodima, Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001 (monografija)


Naslov
Prema modelima u kaznenim zavodima
(Toward the models in penal institutions)

Urednik/ci
Mejovšek, Milko

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2001

Stranica
193

ISBN
953-6418-16-9

Sažetak
U ovoj knjizi "Prema modelu intervencija u kaznenim zavodima" autora Mejovšek, M., Buđanovac, A., Mikšaj-Todorović, Lj., Poldrugač Z. i Šućur, Z. nastojale su se obraditi neke teme koje su neposredno ili posredno povezane s intervencijama koje se poduzimaju u okviru penološkog tretmana s ciljem smanjenja recidiva. Navedeno je da su temeljni problemi penološkog tretmana klasifikacija zatvorenika i metode tretmana, kao i praćenje učinaka tretmana. U nastojanju podizanja kvalitete tretmana u kaznenim zavodima, potrebno je razvijati i unapređivati sustave za klasifikaciju zatvorenika, razvijati nove modele tretmana i modele praćenja učinaka tretmana. Klasifikacija zatvorenika olakšava programiranje i provođenje penološkog tretmana prema temeljnom principu penologije, principu individualizacije tretmana. U homogeniziranim većim skupinama zatvorenika i posebno, malim ciljanim skupinama, kvalitetnije se mogu zadovoljiti individualne potrebe zatvorenika za tretmanom. Praćenje učinaka tretmana važan je preduvjet učinkovitosti tretmana. Korištenje povratnih informacija i pravovremene intervencije u tretman kada nema rezultata, podižu kvalitetu tretmana povećavajući vjerojatnost manje stope recidiva u postpenalnom razdoblju. U primjeni kibernetičkih modela tretmana upotrebom osobnih računala, informacije o učincima tretmana brzo su dostupne u svakoj vremenskoj točki tretmana. Iako su u ovoj publikaciji bili samo djelomice zahvaćeni temeljni problemi penološkog tretmana, vjerujemo da je prethodni tekst ipak doprinio boljem razumijevanju tih problema i da će utjecati poticajno na njihovo rješavanje. Tu je veoma važna uža suradnja djelatnika u kaznenim ustanovama i znanstvenika, kako bi se temeljni problemi penologije mogli što uspješnije rješavati. Svi osjećamo nedostatak znanstvenih spoznaja u ovom području, a to se ogleda i u velikoj praznini u pogledu relevantne literature. U odabiru tema uz penološke, izabrani su i uvijek aktualni opći kriminološki problemi, osobito neka važna obilježja počinitelja kaznenih djela i važni događaji iz ranijeg života koji su detaljnije opisani. Tako je detaljnije obrađena agresivnost, osobina ličnosti od posebne važnosti za razumijevanje i objašnjavanje delinkventnog ponašanja. Prikazani su neki dobiveni podaci, posebno u vezi s recidivom. Podaci pokazuju da je od komponenti agresivnosti u populaciji zatvorenika posebno izražena hostilnost, što se barem jednim dijelom može pripisivati negativnim posljedicama boravljenja u kaznenom zavodu. Zatvorenici u otvorenim ustanovama manje su agresivni i imaju pozitivniju percepciju tretmana u usporedbi sa zatvorenicima u zatvorenoj ustanovi. Analiza povezanosti varijabli aktivnog i pasivnog socijalnog statusa s povratništvom kao i percepcijom tretmana ukazuje na nepovoljnosti socijalnog okruženja u kojem su odrastali povratnici, na njihov niži socijalni položaj i na negativniju percepciju tretmana, odnosno na probleme tijekom penološkog tretmana. Razlike između recidivista i nerecidivista najizraženije su u obrazovnom statusu i socijalnoj patologiji. U primarnoj obitelji recidivista dominiralo je nasilje ; bili su izraženiji loši odnosi s ocem i fizičko kažnjavanje od strane oca, kao i nasilno ponašanje recidivista prema roditeljima. Rezultati pokazuju razlike u percepciji tretmana zatvorenika u zatvorenim u usporedbi sa zatvorenicima u poluotvorenim i otvorenim kaznenim zavodima. Prema očekivanju, nepovoljnija je percepcija tretmana od strane zatvorenika u ustanovi maksimalnog stupnja osiguranja u usporedbi s ustanovama nižeg stupnja osiguranja, što se može pripisati nepovoljnim životnim uvjetima i poteškoćama u organizaciji i provođenju tretmana u ustanovi maksimalnog stupnja osiguranja, a djelomično i obilježjima zatvorenika koji borave u toj ustanovi. U znanstvenom projektu iz kojeg je proizašla ova publikacija posebno mjesto svakako zauzima LSI-R, instrument kanadskog porijekla kojim se ispituju faktori rizika, odnosno potreba za tretmanom. Taj instrument je pokazao zadovoljavajuća metrijska obilježja i na zatvoreničkoj populaciji u našoj zemlji. Instrument je veoma pogodan za utvrđivanje stupnja rizičnosti prijestupnika da počini novo kazneno djelo, na temelju podataka u deset skala kojima se detaljno ispituje položaj ispitanika u osnovnim područjima ljudske egzistencije. LSI-R preporučamo dijagnostičkim službama u pravosuđu koje donose odluke o upućivanju osuđenika u pojedine tipove kaznenih zavoda, kao i penolozima u praksi, jer se isti instrument može koristiti ne samo u selektivne svrhe, već i u evaluaciji učinkovitosti tretmana, kroz očekivano smanjenje stupnja rizika. LSI-R je preveden na hrvatski jezik i u tijeku je njegova sveobuhvatna evaluacija od koje je jedan dio prezentiran i u ovoj knjizi. Usporedba ustanova u rezultatima na LSI-R-u pokazuje da zatvorenici u otvorenim ustanovama postižu najniže rezultate na svim skalama u kojima postoje značajne razlike među ustanovama različitog stupnja osiguranja. Razlike između poluotvorenih i ustanove zatvorenog tipa manje su izražene. U nekim faktorima rizika zatvorenici u poluotvorenim ustanovama postigli su više vrijednosti od zatvorenika u ustanovi zatvorenog tipa. Tu se mogu zapaziti razlike između poluotvorenih ustanova, koje su jednim dijelom i očekivane, jer su u jednoj ustanovi tog tipa nalaze i osobe ženskog spola. Isticanje pojedinih faktora rizika u poluotvorenim ustanovama pokazatelj je određene neujednačenosti u kriterijima upućivanja u ustanove poluotvorenog tipa i ustanovu zatvorenog tipa, odnosno prelazaka zatvorenika u okviru ta dva tipa ustanova. Pokušali smo predložiti i model tretmana utemeljen na tom instrumentu. Riječ je još uvijek o hipotetičkom modelu koji treba provjeriti i dopuniti u nekom budućem istraživanju. U prijedlogu modela istaknute su prednosti uvođenja instrumenta LSI-R u naš sustav klasifikacije zatvorenika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Demografija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
013005

Ustanove
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Milko Mejovšek (urednik)

Citiraj ovu publikaciju

Prema modelima u kaznenim zavodima, Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001 (monografija)
Mejovšek, M. (ur.) (2001) Prema modelima u kaznenim zavodima. Zagreb, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
@book{book, editor = {Mejov\v{s}ek, M.}, year = {2001}, pages = {193}, keywords = {}, isbn = {953-6418-16-9}, title = {Toward the models in penal institutions}, keyword = {}, publisher = {Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveu\v{c}ili\v{s}ta u Zagrebu}, publisherplace = {Zagreb} }