hrvatski

Kolonizacijski potencijal i učinak na intestinalnu mikrobiotu Lactobacillus plantarum SF9C i Lactobacillus brevis SF9B in vivo

Cilj ovog diplomskog rada je istražiti kolonizacijski potencijal i učinak na sastav intestinalne mikrobiote sojeva Lactobacillus brevis SF9B koji sintetizira S-protein i Lactobacillus plantarum SF9C producenta plantaricina, koji se istražuju kao probiotički sojevi, in vivo na modelu eksperimentalnih štakora. Za analizu sastava intestinalne mikrobiote korišteni su različiti pristupi, PCR-DGGE metoda za detekciju prisutnosti odabranih Lactobacillus sojeva, nakon prolaska kroz gastrointestinalni trakt (GIT) in vivo, dok je najnovija generacija sekvencioniranja primjenjena za određivanje redoslijeda nukleotida V3 i V4 varijabilnih regija 16S rRNA gena mikrobioma pomoću Illumina MiSeq platforme s ciljem analize sastava i učinka odabranih sojeva na intestinalnu mikrobiotu. PCR-DGGE metodom potvrđeno je da oba ispitivana soja laktobacila preživljavaju u visokom broju kolonija nakon prolaska kroz GIT, 3 i 10 dana nakon prestanka primjene, a ustanovljena je i prisutnost drugih Lactobacillus vrsta, koje su dio autohtone populacije: Lactobacillus animalis, Lactobacillus intestinalis i Lactobacillus reuteri. Metagenomskom analizom potvrđena je bioraznolikost Lactobacillus spp. u mikrobioti štakora u kojima su aplicirani SF9C i SF9B u usporedbi s kontrolnom skupinom i 10 dana nakon završetka tretmana. Rezultati ovog istraživanja doprinose hipotezi o funkcionalnosti sojeva SF9C i SF9B. Združena primjena dva soja, doprinosi adhezijskim svojstvima Lb. plantarum SF9C uslijed kompetitivne ekskluzije patogena djelovanjem Lb. brevis SF9B, a soj SF9B ima pojačan kolonizacijski potencijal kojem doprinosi antimikrobna aktivnost plantaricina Lb. plantarum SF9C, koji iskazuje širi spektar antimikrobnog djelovanja uključujući Listeria monocytogenes ATCC 19111.

intestinalna mikrobiota, kolonizacija in vivo, sekvencioniranje, Lactobacillus

nije evidentirano