Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1012203

Radni i stambeni uvjeti znanstvenika u Hrvatskoj


Svirčić Gotovac, Anđelina; Petrović, Nikola; Krištofić, Branimir
Radni i stambeni uvjeti znanstvenika u Hrvatskoj // Revija za sociologiju, Vol. 49 (2019), No. 1; 61-91 doi:10.5613/rzs.49.1.3 (međunarodna recenzija, prethodno priopcenje, znanstveni)


Naslov
Radni i stambeni uvjeti znanstvenika u Hrvatskoj
(Working and Housing Conditions among Scientists in Croatia)

Autori
Svirčić Gotovac, Anđelina ; Petrović, Nikola ; Krištofić, Branimir

Izvornik
Revija za sociologiju (0350-154X) Vol. 49 (2019), No. 1; 61-91

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopcenje, znanstveni

Ključne riječi
Znanstvenici, radni i stambeni uvjeti, fleksibilizacija rada, privatizacija stanovanja, Hrvatska
(Scientists, working and housing conditions, flexibilisation of work, privatisation of housing, Croatia)

Sažetak
U radu se analiziraju neki od elemenata rada i stanovanja znanstvene populacije u Hrvatskoj dobiveni internetskom anketom koja je provedena 2017. godine. Anketa je upućena na adrese elektroničke pošte 7 269 znanstvenika, a odgovorilo ih je 1 966. Radne i stambene uvjete smješta se u suvremeni informatizacijski i postsocijalistički kontekst društva te ističe neke osnovne procese i fenomene koji na njih utječu, kao što su privatizacija stanovanja i fleksibilizacija rada. Nesigurnost radnih uvjeta koji iz njih proizlaze vidljiva je naročito kod mlađih znanstvenika. Testirane su razlike u zadovoljstvu znanstvenika radnim i stambenim uvjetima prema spolu, radnom statusu, tipu ustanove, mjestu rada i području bavljenja. Zadovoljniji su radnim uvjetima oni zaposleni izvan Zagreba od onih zaposlenih u Zagrebu te su muškarci zadovoljniji od žena. Stalno zaposleni ispitanici zadovoljniji su od ispitanika zaposlenih na određeno vrijeme. U boljem su stambenom položaju znanstvenici zaposleni na neodređeno, koji su i više sudjelovali u subvencioniranoj kupnji vlastitog stana. Za razliku od njih, zaposlene na određeno često prate nesigurni radni uvjeti, a uzrok tomu može se naći i u novoj znanstvenoj politici sve više okrenutoj tržištu. Zaključno, prema osnovnim stambenim kriterijima znanstvenu populaciju temeljno obilježava nastavak i jačanje modela privatizacije stanovanja započetog u tranzicijskom razdoblju u kojem je posjedovanje vlastitog stana poželjan stambeni status. U radnom smislu mora se istaknuti podijeljena situacija te kako postoji određeno zadovoljstvo radom, ali i iscrpljenost i nesigurnost koju u većoj mjeri osjećaju žene i mlađi znanstvenici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za društvena istraživanja , Zagreb

Časopis indeksira:


  • Scopus


Citati