Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 101187

Od rizika do intervencija


Žižak, Antonija; Koller-Trbović, Nivex; Lebedina-Manzoni, Marija
Od rizika do intervencija, Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001 (monografija)


Naslov
Od rizika do intervencija
(From risk to interventions)

Autori
Žižak, Antonija ; Koller-Trbović, Nivex ; Lebedina-Manzoni, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2001

Stranica
243

ISBN
953-6418-15-0

Ključne riječi
rizici i potrebe; djeca i mladi; razvojne prednosti; prava djece; intervencije
(risk and needs; children and youth; developmental assets; children's rights; interventions)

Sažetak
Knjiga “ Od rizika do intervencije” autora Žižak, A., Koller-Trbović, N. i Lebedina-Manzoni, M. druga je u nizu od tri knjige kojima se predstavljaju osnovni rezultati dobiveni u znanstvenom projektu “ Modeli intervencija u svrhu prevencije poremećaja u ponašanju” . Pri predstavljanju rezultata dobivenih u dijelu projekta koji se predstavlja u ovoj knjizi pošlo se od osnovnog cilja projekta - preispitivanje postojećih klasifikacijskih i tretmanskih modela te razvijanje novih koncepcija i modela intervencija utemeljenih na psihosocijalnim potrebama djece i mladih s poremećajima u ponašanju u Republici Hrvatskoj. Kroz predstavljanje i diskusiju rezultata istraživanja koji se odnose na neke segmente kontinuuma interveniranja prema djeci i mladima s poremećajima u ponašanju pokušalo odgovoriti na sljedeće specifične ciljeve istraživanja: - konstrukcija i evaluacija novih instrumenata - utvrđivanje osnovnih značajki postojećih interventnih mjera, osobito institucionalnog tretmana, danas u Republici Hrvatskoj - utvrđivanje psihosocijalnih obilježja populacije osoba s poremećajima u ponašanju - utvrđivanje potreba populacije osoba s poremećajima u ponašanju za određenim vrstama intervencija - utvrđivanje klasifikacijskih kriterija za izbor interventnih mjera - prijedlog modela intervencija prema osobama s poremećajima u ponašanju. S obzirom na kompleksnost i raznolikost procesa i činitelja koji pridonose pojavi i nastanku rizika, njihovom prepoznavanju od strane stručnjaka, a temeljem toga i procjeni potreba na razini interventnih mjera kao i uspješnosti tih interventnih mjera, nužno je bilo zahvatiti samo neke od tih činitelja i procesa jer se pokrivanja cjelovitog puta od pojave rizika do postinterventnog razdoblja na ovom stupnju razvoja znanosti i prakse u nas čini prezahtjevnim ciljem. Zahvaćeni su oni dijelovi tog kontinuuma koji su se s jedne strane činili podatnim i dohvatljivim za procjenu, a s druge strane ipak predstavljaju ključne i reprezentativne procese i činitelje tog kontinuuma. Polazište u planiranju kako istraživanja tako i uređivanju knjige bili su sadržaji koje se željelo istražiti. Ti su sadržaji s jedne strane uvjetovali postavljanje naznačenih ciljeva, a s druge strane psihosocijalnu razinu istraživanja i istraživačku orijentaciju. Sadržaji istraživanja odnose se na prava djeteta, psihosocijalne potrebe djece i mladih, a naročito potrebe za adekvatnom pomoći/intervencijom, potom ponašanje djeteta, činitelji rizika za pojavu poremećaja u ponašanju ali i činitelji zaštite i snage, te na kraju mogućnosti zajednice da odgovori na potrebe ove specifične skupine djece i mladih. U svrhu ostvarenja ciljeva istraživanjem se zahvatilo pojedinca u odnosu na samog sebe, svoje socijalno okruženje te neku specifičnu ulogu koju ima u tom okruženju. Isto tako zahtijevalo je to pozabaviti se nekim specifičnim socijalnim sustavima kakvi su primjerice obitelj i institucija za djecu i mlade s poremećajima u ponašanju. Drugim riječima, istraživanje je obuhvatilo psihosocijalnu i socijalnopedagošku razinu djelovanja. Pri tome je postojala orijentacija na snimanje stanja potreba i mogućnosti kako na globalnoj (nacionalnoj) razini tako i na razini specifičnih lokalnih zajednica. Navedeni su sadržaji zahtijevali da izvori informacija budu brojni. Tako su se kao izvori informacija odabrane različite skupine djece i mladih, njihovi roditelji, nastavnici i odgojitelji, potom stručni djelatnici centara za socijalnu skrb i na kraju ravnatelji ili voditelji specijaliziranih institucija. Na taj je način do neke mjere načinjena ravnoteža između takozvanih objektivnih i subjektivnih izvora informacija. Problem izbora adekvatnih mjernih instrumenata istraživanjem nije u potpunosti riješen, ali je započet, što također predstavlja svojevrstan doprinos kad su u pitanju tako složena područja mjerenja. Veliki broj mjernih instrumenata konstruirana za potrebe ovog istraživanja. Jedan broj mjernih instrumenata pokazao se valjanim u ranijim istraživanjima u nas pa je samo preuzet. Dva instrumenta preuzeta su iz stranih, recentnih istraživačkih projekata. U knjizi je na deskriptivnoj razini predstavljen jedan dio rezultata. Odabrani su oni rezultati koji pripadaju u područje manje istraživanih tema. Određujući te rezultate u terminima sadržaja istraživanja treba reći da su u knjizi u cjelini izostavljeni rezultati koji se odnose na ponašanje (podaci prikupljeni uz pomoć upitnika KUO i PFK 9-14), a jedan dio rezultata koji se odnose na snimanje stanja i mogućnosti zajednice da udovolji potrebama djece i mladih već je ranije objavljen. Knjiga je strukturirana kroz sedam poglavlja. Predgovor je namijenjen predstavljanju znanstveno-istraživačkog projekta u cjelini, a Uvod predstavljanju ciljeva i metodologije onog dijela istraživanja koji se u knjizi prezentira. U poglavlju pod nazivom “ Opis uzoraka” obzirom na neka opća obilježja( Upitnik o općim podacima) opisani su ispitanici tri subuzorka - učenici završnih razreda srednjih škola (N=392), maloljetni korisnici interventnih mjera centara za socijalnu skrb (N=672) i odgajanici ustanova za institucionalni tretman djece i mladih s poremećajima u ponašanju (N=371). Rezultati prezentirani u tom poglavlju pokazuju da između naznačenih skupina ispitanika postoje statistički značajne razlike na razini obrazovnog statusa njihovih roditelja te nekih socijalno-statusni i životnih obilježja obitelji iz kojih dolaze. U sljedećem poglavlju pod nazivom “ Prosudba rizika i potreba djece i mladeži s poremećajima u ponašanju u svrhu planiranja intervencija” načinjen je pokušaj istovremenog raščlanjivanja činitelja rizika obzirom na razinu rizičnosti i na vrstu potrebne intervencije. To je omogućeno kroz primjenu specifičnog mjernog instrumenta (YLS/CMI) na onu skupinu ispitanika koji su u uzorak uzeti temeljem korištenja usluga centara za socijalnu skrb. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu dobro definiranog pristupa fenomenu rizičnosti, odnosno mogućnost stupnjevanja rizičnosti kao strukturiranog načina osvjetljavanja tog složenog fenomena. Kroz poglavlje pod nazivom “ Preduvjeti uspješnog razvoja” sagledava se postojanje razvojnih prednosti kod pojedinih skupina ispitanika. Mjerni instrument na koji se referira ovo poglavlje je Ček lista prednosti primijenjena na sva tri subuzorka ispitanika. Generalno govoreći kod sve tri skupine ispitanika pokazuje se veća prisutnost unutarnjih nego vanjskih prednosti. Takvi rezultati govore o usmjerenosti pojedinca na vlastite resurse, odnosno potencijale koje prepoznaju sam u sebi, što može imati značajnog odraza u planiranju preventivnih i interventnih programa. Poglavlje “ Prava i potrebe djece iz perspektive djece i odraslih” poučava o značenju koncepta prava djeteta te pokušava osvijetliti “ korisničku perspektivu” ispitanika u odnosu na vlastita prava. Primijenjen je veći broj upitnika o pravima djeteta na različite skupine ispitanika. Kao najznačajniji rezultat moguće je izdvojiti podatak da prema prosudbi same djece njihova se prava najbolje zadovoljavaju u obitelji, potom u domskoj sredini, a tek potom u školskoj sredini. U poglavlju “ Evaluacija institucionalnog tretmana” opisano je stanje institucionalnog tretmana djece i mladih s poremećajima u ponašanju danas u Hrvatskoj pri čemu je kao okvir za interpretaciju tog stanja poslužio Psihoedukativni model sa svojih šest dimenzija. Najkraće rečeno, sva opisana obilježja tretmanskog procesa ukazuju na nužnost izrade koncepcije institucionalnog tretmana djece i mladih s poremećajima u ponašanju na nacionalnoj razini. Na kraju slijedi poglavlje namijenjeno sumiranju predstavljenih rezultata kroz “ Prijedlog smjernica za izgradnju sustava interventnih mjera” . Te su smjernice razrađene kroz iznošenje rezultatima utemeljene racionale za promjenu profesionalne paradigme, odnosno davanje elemenata za unapređenje sustava interventnih mjera na konceptualnoj i operacionalnoj razini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
013005

Ustanove
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb

Citiraj ovu publikaciju

Žižak, Antonija; Koller-Trbović, Nivex; Lebedina-Manzoni, Marija
Od rizika do intervencija, Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001 (monografija)
Žižak, A., Koller-Trbović, N. & Lebedina-Manzoni, M. (2001) Od rizika do intervencija. Zagreb, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
@book{book, year = {2001}, pages = {243}, keywords = {risk and needs, children and youth, developmental assets, children's rights, interventions}, isbn = {953-6418-15-0}, title = {From risk to interventions}, keyword = {risk and needs, children and youth, developmental assets, children's rights, interventions}, publisher = {Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveu\v{c}ili\v{s}ta u Zagrebu}, publisherplace = {Zagreb} }