hrvatski

Epidemiološke i kliničke značajke bolesnika s Henoch-Schönleinovom purpurom liječenih u pet tercijarnih centara kontinentalne i mediteranske Hrvatske - postoje li razlike?

Uvod: Henoch-Schönleinova purpura (HSP) najčešći je vaskulitis dječje dobi, a obilježava je netrombocitopenična palpabilna purpura uz česte afekcije gastrointestinalnog i bubrežnog sustava te artritisi ili artralgije. Cilj: Analizirati značajke djece s HSP-om, uključujući vrijeme pojavljivanja, infektivne uzročnike, zahvaćenost organskih sustava i liječenje uz pronalaženje mogućih razlika između navedenih obilježja u bolesnika u mediteranskoj (KBC Split, KBC Rijeka) i kontinentalnoj Hrvatskoj (KDB, KBC Zagreb, KBC Osijek). Metode i ispitanici: U retrospektivno multicentrično istraživanje uključena su sva djeca oboljela od HSP-a liječena u pet tercijarnih centara od 2009. do 2017. godine. Rezultati: Tijekom osmogodišnjeg razdoblja praćeno je 522-je djece (52, 7% dječaka). Medijan (raspon) dobi pri dijagnozi je 6, 5 (0, 7 - 17, 8) godina. U kontinentalnom dijelu Hrvatske živi 335-ero bolesnika, a njih 187-ero u mediteranskom. Zamijećen je blagi porast u broju dijagnosticiranih bolesnika u veljači i listopadu u kontinentalnom području te u veljači, studenom i prosincu u mediteranskom. Ljeti je u obje regije manji broj dijagnosticiranih bolesnika u odnosu na ostatak godine (OR = 1, 73, p = 0, 002), s tim da je ljeti u mediteranskom području manja vjerojatnost za pojavu simptoma (OR = 1, 68, p = 0, 004) ili postavljanje dijagnoze HSP-a (OR = 0, 5, 95%, p = 0, 049) u odnosu na kontinentalni dio. Izolacija uzročnika prethodne infek cije učinjena je u 27, 2% djece kontinentalne i u 11, 2% mediteranske Hrvatske. Od izoliranih uzročnika za izdvojiti je S. pyogenes, za čiju su izolaciju značajno veći izgledi u kontinentalnom području (OR = 5, 21, p = 0, 002). U kontinentalnoj regiji vodeći simptomi su artritisi ili artralgije (41, 5%), a slijede zahvaćenost gastrointestinalnog sustava (36, 7%), zahvaćenost bubrega (23, 3%), otok skrotuma (3, 9%), dok je najrjeđa zahvaćenost CNS-a (0, 6). U mediteranskom dijelu redoslijed je isti (s udjelima 68, 4%, 42, 2%, 11, 8%, 3, 7% i 0, 5%), ali je statistički potvrđena veća vjerojatnost da će bolesnik iz mediteranskog područja raz viti artritis ili artralgije (OR = 3, 05, p < 0, 001). Najčešće primijenjeni lijekovi u liječenju djece s HSP-om su NSAID, zatim kortikosteroidi i antihipertenzivi, s tim da se u kontinentalnom dijelu češće primjenjuju NSAID-i (OR = 2, 1, p=0, 001). Rasprava/zaključak: Značajke pacijenata s HSP- om kontinentalne i mediteranske Hrvatske ne pokazuju znatne razlike. U obje regije uočava se veći broj oboljelih u hladnijem dijelu godine, a u mediteranskom području dokazana je manja vjerojatnost pojave bolesti ljeti, u skladu s epidemiološkim kretanjem respiratornih infekcija koje najčešće prethode pojavi bolesti, pri čemu se u kontinentalnoj Hrvatskoj češće izolira S. pyogenes. Klinička slika podjednaka je u obje regije, ali je u mediteranskom području veća vjerojatnost pojave zglobnih manifestacija.

Henoch-Schonlein purpura ; nefritis ; epidemiologija

Sažetak je objavljen u časopisu Paediatr Croat. 2018 ; 62 (Suppl 2), indeksiranom u bazi podataka Embase (Scopus)