hrvatski

Analiza dinamičkih okulometrijskih značajki

Analiza dinamičkih okulometrijskih značajki može upotpuniti razne psihofiziološke metode proučavanja čitavog niza ljudskih mentalnih stanja, kao što su, primjerice, različiti oblici kognitivnog i emocionalnog stresa te umora. Analiza odgovarajućih dinamičkih okulometrijskih značajki u okviru ispitivanja strategija kojima osoba uspijeva istodobno pratiti više pokretnih objekata važna je u procjeni spremnosti za obavljanje kompleksnih kognitivnih radnji koje su vrlo često prisutne u visoko-stresnim zanimanjima poput kontrolora zračnog prometa. U diplomskom radu, analizirani su postojeći anonimizirani i depersonalizirani podaci grupe kandidata za kontrolore zračnog prometa tijekom selekcijskog procesa te grupe studenata, dok su obavljali vizualno kognitivne zadatake koji su se odnosili na praćenje više objekata u kontinuiranom gibanju. Vizualno kognitivni zadaci bili su slijedno organizirani u tri razine težina, a prije i nakon svake razine težine obavljao se zadatak refleksnog praćenja točke koja se pojavljivala na nasumičnim mjestima po ekranu. Usporedbom prvog i zadnjeg zadatka refleksnog praćenja točke, kod ispitanika su uočene određene razlike na dinamičkim okulometrijskim značajkama, kao što je vršna brzina sakada, koje su povezane s interakcijom umora oka nastalog zbog niza obavljanih okulomotornih zadataka i različitih razina stresa u kojima su se nalazile dvije grupe ispitanika. Kandidati za kontrolore zračnog prometa pokazali su nešto veću uspješnost od studenata prilikom vizualno kognitivnih zadataka, iako nije bilo značajnije razlike između grupa u korištenju različitih postojećih strategija za istodobno praćenje više objekata. Za obje se grupe, međutim, može primijetiti porast uspješnosti pri češćem korištenju strategije gledanja u centar mase svih objekata koje je potrebno pratiti. Zanimljivo je i to da pri povećanju težine zadatka raste vrijeme gledanja pojedinačnih praćenih objekata, što je moguća posljedica okruživanja objekata većim brojem distraktora zbog čega je oku potreban finiji pristup informaciji nego što to daje periferni vid.

praćenje pogleda ; okulometrijske značajke ; otpornost na stres ; sakade ; strategije praćenja objekata

nije evidentirano