hrvatski

Grobni nalazi 8. do 11. stoljeća u Hrvatskoj i Bizant: pitanja podrijetla, autohtonosti i Drugoga

Od prvih arhoeloških istraživanja srednjovjekovnih lokaliteta u Hrvatskoj pa do danas, obilna građa koju čine grobni nalazi datirani između 8. i kasnog 11. stoljeća temeljito je i iscrpno proučavana. Komparativnim analizama i različitim arheološkim metodama uvijek se nastoji što je preciznije moguće odrediti dataciju i trajanje pojedinog tipa nalaza. Usto, velik je naglasak na pitanju podrijetla te značenja nalaza, na temelju čega se formiraju i brojni dalekosežni zaključci o pokojnicima uz koje su oni bili priloženi. Vrlo pojednostavljeno sumirajući raspravu proteklih stotinu i tridesetak godina, moglo bi se reći kako se najveći dio oružja i ratničke opreme smatra izvorno karolinškim, nakit bizantskim, dok bi keramičke posude i poneki drugi jednostavniji nalazi bili slavenski. Svi ti predmeti, međutim, često se jednostavno tumače kao etnički markeri ranosrednjovjekovnih Hrvata, tek poneki kao pokazatelji "autohtonog" stanovništva. U ovom izlaganju pozornost je ponajviše bila posvećena upravo nakitu, uz pojedine druge nalaze za koje se uobičajeno navodi bizantska provenijencija. Prvo su predstavljeni glavni smjerovi dosadašnjih razmišljanja o tim predmetima, o problemu njihove proizvodnje, podrijetla i pripadnosti. Potom su u svjetlu suvremenih spoznaja preispitana primjerice pitanja što njihovo označavanje "bizantskima" uopće znači i koje su razlike između "bizantskog" i "autohtonog". Također, ako spomenuti nakit označava Hrvate, gdje je onda zapravo Bizant? Ova i slična pitanja razmotrena su u kontekstu problematike bizantskog prisutstva na Jadranu i njegovog odnosa prema ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj.

grobni nalazi ; Bizant ; ranosrednjovjekovna Hrvatska ; Dalmacija ; arheologija

nije evidentirano