hrvatski

Gubitak vrijednosti arheološkog zapisa: mogućnosti i načini procjene

U skladu s visokom podložnošću arheološkoga zapisa degradaciji, oštećenjima i propadanju, ovaj je rad ponajprije namijenjen širenju razumijevanja gubitaka vrijednosti koji tim procesima nastaju. Kako je razumijevanje vrijednosti koje se navedenim procesima gube ili umanjuju preduvjet istraživanja i definiranja gubitka, možda se najznačajnije razmatranje u tom kontekstu tiče utvrđivanja područja vrijednosne konstrukcije i vrijednosne atribucije. Definiranjem mjesta stvaranja i pripisivanja vrijednosti kao područja društvenog, pravno-političkog i ekonomskog djelovanja, istraženi su izvori i priroda i vrijednosti općenito i vrijednosti baštine posebno. No predstavljena analiza vrijednosti kulturne, pa time i arheološke baštine, ne može biti potpuna bez razmatranja položaja znanosti u vrijednosnoj konstrukciji pa je istraživanje prošireno analizom utjecaja znanstvenog djelovanja na vrijednosni položaj arheoloških ostataka. Konstrukcija vrijednosti neizbježno rezultira njihovom kategorizacijom koja je preduvjet evaluacije, odnosno postupka koji je sposoban vrijednosti postaviti u razumljive odnose, čak i kad ih se, kao u baštinskom kontekstu, definira kao neprocjenjive. U tom su kontekstu razvijeni i postojeći sustavi vrijednosnih procjena koji omogućuju upravljanje arheološkom baštinom u skladu sa zadanim zakonskim okvirom te smjernicama izvedenim iz teoretski razvijenih koncepata o vrijednosti materijalnih ostataka iz prošlosti. Sustavi vrijednosne procjene razvijeni u različitim nacionalnim okvirima te utemeljeni na različitim teoretskim podlogama imaju i različite rezultate te različite utjecaje i učinke. Analizom i usporedbom njihovih značajki omogućuje se ne samo izdvajanje prednosti i nedostatka pojedinog pristupa vrijednosnoj procjeni, nego i definiranje trenutno prikladne procjene, upotrebljive i u okvirima pravnoga sustava Republike Slovenije. Na tim je temeljima uspostavljena metoda procjene gubitka vrijednosti koja je sposobna obuhvatiti i podatke o vrijednosti prije štetnih utjecaja i podatke o širini i dosegu štetnih zahvata, pri čemu je krajnji cilj izvođenje prihvatljive i utemeljene ocjene o nastalom gubitku i njegovim posljedicama. Kako pristup gubitku vrijednosti ovisi o načinu razumijevanja nastale štete, izvođenje procjene i konačni rezultat mogu značajno varirati. Iz tog razloga završni je segment postupka empirijska analiza predložene metode i različitih modela za izvođenje procjene, čime su na stvarnim primjerima testirani svi segmenti postupka, kako bi se utvrdila razina njegove primjenjivosti i uspješnosti. U skladu s podacima dobivenim empirijskom analizom postupka te razmatranjem mogućih rezultata predloženih modela za izračun gubitka, utvrđena je razina sposobnosti metode procjene da u slučajevima oštećenja arheološkog zapisa omogući izvođenje smislene i arheološki utemeljene izjave o učinjenoj šteti i pretrpljenom gubitku.

arheološki zapis, baština, vrijednost, znanstveni potencijal, procjena gubitka

nije evidentirano