Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1011190

Obogaćena kompozicionalnost argumentne strukture glagola u hrvatskome i slovenskome jeziku


Tušek, Jelena
Obogaćena kompozicionalnost argumentne strukture glagola u hrvatskome i slovenskome jeziku 2019., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Obogaćena kompozicionalnost argumentne strukture glagola u hrvatskome i slovenskome jeziku
(Enriched compositionality of the argument structure of Croatian and Slovenian verbs)

Autori
Tušek, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.06.

Godina
2019

Stranica
241

Mentor
Peti-Stantić, Anita ; Stanojević, Mateusz-Milan

Ključne riječi
Obogaćena kompozicionalnost, konstrukcijska gramatika, fazni glagoli, teorija generativnoga leksikona, model znanja o tipičnim događajima, korpusna lingvistika, psiholingvistika, hrvatski, slovenski
(Enriched compositionality, construction grammar, aspectual verbs, generative lexicon theory, generalized event knowledge model, corpus linguistics, psycholinguistics, Croatian, Slovenian)

Sažetak
U ovome se radu na temelju uporabnih pristupa jeziku teorijsko-metodološkim okvirom konstrukcijske gramatike istražuju načini modeliranja značenja u slučajevima kršenja kanonske argumentne strukture faznih glagola. Kršenje kanonske argumentne strukture faznih glagola obrađujemo u okviru Jackendoffova (1997) pojma obogaćene kompozicionalnosti koji podrazumijeva mogućnost prizivanja značenja koje sintaktički nije prisutno kao u primjeru započeti knjigu u kojem fazni glagol određuje fazu glagolskoga procesa koji u tom primjeru izostaje, stoga ga je potrebno prizvati. Istraživanje je pokazalo da na priziv implicitnih predikata snažno utječe značenje rečeničnoga subjekta, objekta, ali i shematiziranoga značenja same konstrukcije koja doprinosi širenju ili sužavanju raspona mogućih predikata. U radu je nakon definiranja pojmova i teorijskih pristupa relevantnih za ovo istraživanje provedena usporedna analiza faznih glagola u hrvatskome i slovenskome jeziku na temelju dostupnih priručnika i korpusne analize. Zatim su korpusnom pretragom ekstrahirani primjeri rečenica s nedogađajnim dopunama (kuhinja, kuća, knjiga i ručak) te je provedeno označavanje njihovih implicitnih predikata kako bi se ispitao teorijski dominantan model tumačenja pojave značenjskoga obogaćivanja strukturom kvalije imenice u dopuni koji proizlazi iz teorije generativnoga leksikona (Pustejovsky 1995). Opisana su dva eksperimenta koja su provedena s izvornim govornicima hrvatskoga jezika. U prvom je eksperimentu ispitan stupanj prihvatljivosti rečenica s faznim glagolima i implicitnim dopunama. Sljedeći je eksperiment pokazao utjecaj triju faktora na interpretaciju rečenica: subjekta, objekta i konstrukcije. U završnom dijelu raspravlja se o mogućnosti konstrukcijskih pristupa da zajedno s modelom znanja o tipičnim događajima ponude model koji bi mogao adekvatnije opisati mogućnosti priziva implicitnih značenja u konstrukcijama s faznim glagolima i nedogađajnim dopunama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-IP-2016-06-1210 - Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture (Anita Peti-Stantić, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Jelena Tušek, (327604)