hrvatski

Sisačka utvrda i njezine predstraže u obrambenim strategijama sredinom 16. stoljeća

Godine 1544. hrvatski i slavonski staleži na zasjedanju Sabora donijeli su odluku o izgradnji nove utvrde na sutoku rijeka Kupe i Save, tj. na prostoru Sisačkog vlastelinstva Zagrebačkog kaptola. Izgradnju iste poglavito je financirao Zagrebački kaptol te je sisačka utvrda uglavnom izgrađena do 1556. godine. Zanimljivo je da je u isto vrijeme zagrebački biskup započeo gradnju nove utvrde Ivanić-Grad na lonjskom otoku. Izgradnjom ovih utvrđenja ove dvije institucije blokirale su pravce prodora Osmanlijama dolinom rijeke Save te su time štitile kako svoje posjede na tome prostoru, tako i sam Zagreb. Nadalje, Zagrebački kaptol i zagrebački biskup sredinom 16. stoljeća držali su niz utvrđenja na prostoru današnje sjeverne Banovine koja su bila svojevrsne predstraže sisačkoj utvrdi. Štoviše, u to vrijeme pojačani su napori središnjih vlasti s ciljem organiziranja obrambene zone na čitavom pograničnom prostoru Zemalja Krune sv. Stjepana, od Jadrana do Transilvanije, što je značajno ubrzano osnivanjem Dvorskog ratnog vijeća 1556. godine. Upravo na prostoru sjeverne Banovine, tj. na prostorima gdje su stajale sisačke predstraže može se uočiti razlika u koncepcijama obrane prostora od Osmanlija, s jedne strane centralnih vojnih vlasti te s druge strane dviju institucija. Stoga je cilj rada temeljem analize pisanih povijesnih vrela, materijalnih ostataka različitih utvrđenja na navedenom prostoru te njihovim geostrateškim položajima, kao i prirodnim značajkama reljefa, uočiti i razjasniti razlike u pogledu na obrambenu važnost pojedinih predstraža sisačke utvrde sredinom 16. stoljeća iz očišta Zagrebačkog kaptola i zagrebačkih biskupa s jedne strane te središnjih vojnih vlasti s druge strane.

Sisak ; Ivan Lenković ; 16. stoljeće ; osmanlijska pustošenja ; protu-osmanlijska linija obrane ; Zagrebački kaptol ; Zagrebačka biskupija

nije evidentirano