hrvatski

Videoigre i zdravlje

Rasprave i istraživanja o štetnosti i dobrobiti igranja videoigara traju od samog početka implementacije igre u svakidašnjicu brojnih igrača do danas što je rezultiralo uvođenjem dijagnoze ovisnosti o videoigrama u Međunarodnu klasifikaciju bolesti MKB 11. Koliko je to područje aktualno i veliko govori i podatak da industrija videoigara vrijedi tri puta više od filmske, a očekuje se i njezin kontinuirani rast. Terminologija u videoigrama razlikuje pojmove igrača i gamera. Dok je igrač svaka osoba koja igra videoigru na mobitelu, konzoli ili računalu, gameri su strastveni pripadnici zajednice koji, osim igre, prate i brojne popratne sadržaje. Igranje videoigara ima brojne pozitivne i negativne posljedice. Najčešće je interes javnosti usmjeren na štetnost igranja. Poseban interes posvećuje se nasilju u igrama, za koje se procjenjuje da gotovo devedeset posto igara sadrži u sebi, te na utjecaj nasilnih sadržaja na samog igrača. Drugi problem koji znanstvenici ističu jest problem socijalne izolacije te poteškoće u uspostavljanju odnosa. Ta teorija ima i svoje protivnike koji upućuju na prednosti u ovom drugačijem, ali jednako vrijednom načinu socijalizacije. Kao najveći problem negativnog utjecaja na zdravlje, stručnjaci upozoravaju na novu ovisnost – ovisnost o videoigrama koja se manifestira kroz brojne teško prepoznatljive simptome i znake kao što su intenzivni osjećaji i okupiranost videoigrom, laganje, prolongiranje vremena igranja, negativan utjecaj na socijalno funkcioniranje te fizičke promjene povezane uz samu aktivnost. Dobrobiti na koje ukazuju istraživanja su bolja koordinacija oka i ruke, bolja prostorna percepcija, beže donošenje odluka te učenje stranih jezika i kultura.

video igra ; dobrobit ; negativne posljedice

nije evidentirano