hrvatski

Marijo Volarević, Žena u obitelji, društvu i crkvi. Feminizam, rodna ideologija i crkveni nauk, Glas Koncila, Zagreb, 2018.

Knjiga Marija Volarevića, Žena u obitelji, društvu i crkvi. Feminizam, rodna ideologija i crkveni nauk, u izdanju Glasa Koncila, (prosinac, 2018.), jedna je u nizu rijetkih, ali iznimno značajnih Crkveno-društvenih stimulansa u osvjetljavanju dostojanstva žene u suvremenim okolnostima njenih različitih ideoloških prikazivanja. Iako je ravnopravnost muškaraca i žena u većini svijeta zajamčena Ustavom, u mnogim (patrijarhalnim, istočnim) zemljama to još uvijek nije u potpunosti zaživjelo. Stoga, knjiga kroz devet komplementirajućih cjelina prikazuje povijesnu evoluciju subordiniranog položaja žena u društvu sa stajališta teološko- antropoloških analiza socijalnih dokumenata Crkve i perspektive feminističkih pravaca uz prijedloge promjena u smjeru poboljšanja njihova degradiranog položaja u izgradnji pravednijeg svijeta u recipročnom suradničkom statusu s muškarcima. Tematske cjeline knjige obuhvaćaju prikaz sljedećih naslova: 1. Povijesni nastanak feminizma, 2. Položaj žene u Crkvi i u društvu između dva rata, 3. Promjene u Crkvi i društvu: od drugog svjetskog rata do kraja drugog vatikanskog sabora, 4. Položaj žene u društvu od drugog razdoblja (vala) feminizma do danas, 5. Položaj žene u Crkvi od drugog vatikanskog sabora do danas, 6. Novije promjene u obitelji: socijalni položaj žene danas, 7. Što mijenjati prema socijalnom nauku Crkve?, 8. Neke od zajedničkih zadaća žene i muškarca prema socijalnom nauku Crkve, 9. „Novi feminizam“ Ivana Pavla II. i promidžba „genija žene“. Ovakav je društveni stimulans bio poticajem da se i unutar Crkve značajnije progovori o ženinom statusu. Pritom je nezaobilazan spomen i feminističke teologije na području teologija oslobođenja, koja se ne zadovoljava time da bude nadopuna dosadašnjoj teologiji, već želi teologiju osloboditi jednostranosti i androcentrizma. Tako je socijalno-politička transformacija uloge žene zahvatila Crkvu i na Drugom vatikanskom Saboru i kroz brojne druge osvrte Crkvenog Učiteljstva. Novija kršćanska antropologija ne dovodi u pitanje ženinu „bogosličnost“ kao ni njenu istovjetnost s muškarcem zastupajući naravnu istovjetnost u dostojanstvu osobe. Ova knjiga na tom tragu snažno zastupa stajalište da nam je potrebna kultura u kojoj će različitost i jednakost muškarca i žene biti obogaćenje za društvo koje će stvoriti više prostora u gospodarsko- kulturnom, političkom, ali i teološkom području za specifični doprinos žene. Knjiga prikazuje ženu s teološkog, filozofskog, povijesnog, socijalnog, kulturalnog i etičko- religioznog aspekta, s puno empatije feminističkog zalaganja, koji pokušava pobuditi i ukazati na afirmaciju ženinog dostojanstva!

žena, obitelj, društvo, Crkva, feminizam, rodna ideologija

nije evidentirano