hrvatski

Regulacija raspoloženja glazbom

Cilj istraživanja je bio ispitati razlike u regulaciji raspoloženja glazbom obzirom na rod i glazbeni angažman te utvrditi povezanost takvog tipa regulacije s dobi i temeljnim afektom. Ljestvica regulacije raspoloženja glazbom (Saarikallio, 2008) mjeri sedam strategija regulacije raspoloženja glazbom i općenitu sklonost takvoj regulaciji izraženu kao ukupan rezultat. Ljestvica je prevedena i istraživanje je provedeno online, uz N=297. Faktorska analiza pokazala je prisutnost generalnog faktora reguliranja raspoloženja glazbom. Dvije su čestice izbačene, a pouzdanost Ljestvice iznosi α=.93. Nema rodnih razlika u općoj sklonosti regulaciji raspoloženja glazbom, ali žene više koriste strategiju zabave. Glazbeno angažirani sudionici više od neglazbenika reguliraju raspoloženje pomoću glazbe te preferiraju strategiju snažnih osjećaja. Nema interakcijskog efekta roda i angažmana na ukupan rezultat ili neku od podljestvica. Korištenje glazbe u svrhu reguliranja raspoloženja opada s dobi, kao i korištenje strategija zabave, otpuštanja ljutnje i premještanja. Količina slušanja glazbe pozitivno je povezana sa svim strategijama i ukupnim rezultatom na ljestvici, dok je važnost glazbe u životu pozitivno povezana s ukupnim rezultatom i svim strategijama osim otpuštanja ljutnje. Strategije mentalnog rada, premještanja, snažnih osjećaja i oporavka te ukupan rezultat na ljestvici pozitivno su povezani s razinom pozitivnog afekta, dok je strategija otpuštanja ljutnje jedina pozitivno povezana s razinom negativnog afekta. Prijedlozi oko budućeg korištenja prevedene ljestvice su spomenuti.

glazba, regulacija raspoloženja, afekt

nije evidentirano