Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1010851

Komunikacijske i kulturološke vrijednosti primjene audiovizualne politike EU u Republici Hrvatskoj


Zrinka Vrabec-Mojzeš
Komunikacijske i kulturološke vrijednosti primjene audiovizualne politike EU u Republici Hrvatskoj 2019., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Komunikacijske i kulturološke vrijednosti primjene audiovizualne politike EU u Republici Hrvatskoj
(Communication and Cultural Aspects of the Implementation of Audiovisual and Media Policies of the EU in the Republic of Croatia)

Autori
Zrinka Vrabec-Mojzeš

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.06

Godina
2019

Stranica
371

Mentor
Damir Boras

Neposredni voditelj
Nada Zgrabljić Rotar

Ključne riječi
Audiovizualna politika Europske unije, mediji, Direktiva Televizija bez granica, hrvatsko medijsko zakonodavstvo, medijska politika, zajedničko europsko tržište, Hrvatska radiotelevizija, kulturna raznolikost, europski audiovizualni sadržaji
(Audiovisual policy of European Union, media, Directive Television without Frontiers, Croatian media legislation, media policy, Croatian Radio televisipon, thr common European matket, cultural diversity, European audiovisual content, Agency for Electronic Media)

Sažetak
Medijski i audiovizualni sektor igra važnu ekonomsku, socijalnu i kulturnu ulogu u europskim zemljama, a daje i veliki doprinos ekonomiji Europske unije. Temelj zajedničkoga audiovizualnog zakonodavstva EU-a jest Direktiva "Televizija bez granica“ (TWF) usvojena 1989., a onda ažurirana 1997. godine. Njome se kroz nacionalna zakonodavstva zemalja članica nastojalo ukloniti prepreke za slobodno emitiranje TV programa na jedinstvenom tržištu, osigurati barem 50 % vremena emitiranja za filmove i programe europskog porijekla na nacionalnim televizijama i jamčiti zaštitu ciljeva od javnog interesa, poput kulturne raznolikosti i slično. Uslijed konvergencije medijskih servisa i prožimanja tradicionalnih medija s nternetom, 2007. godine usvojena je nova Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama/Audiovisual Media Services Directive (AVMS), koja uključuje i nelinerarne audiovizualne medijske servise. Njoj su 2016. dodani novi amandmani, za koje se očekuje da će biti usvojeni do kraja 2018. No, usprkos postojanju Direktive, dosadašnje analize programa nacionalnih televizija u zemljama članicama EU pokazuju da većina njih u kvantitativnom smislu ispunjava svoje obveze, dok u kvalitativnom smislu to ne čini. Točnije, ne poštuje se načelo raznolikosti porijekla emitiranog programa, kao ni promoviranja europskih dramskih, kulturnih, dokumentarnih, znanstvenih ili sličnih sadržaja proizvedenih u različitim europskim zemljama. Time je ujedno i sama ideja multikulturalnosti, kao i razmjene europskih televizijskih sadržaja na zajedničkom europskom tržištu, izgubila smisao. Budući da je Republika Hrvatska postala punopravna članica EU 2013. provedenim istraživanjem nastojalo se pokazati je li implementacija europskih odredbi pridonijela očuvanju europske i nacionalne produkcije i kulturne baštine na televizijama s nacionalnom pokrivenošću. U istraživanju su korištene kvantitativna i kvalitativna metoda. Kvantitativnom metodom dobio se uvid u postotak programa europskog porijekla emitiran na HTV-u, RTL-u i Novoj TV u 2016., dok se kvalitativnom metodom istražila vrsta i porijeklo sadržaja emitiranih u programima navedenih televizija. Unutar kvalitativnog istraživanja dubinskim intervjuima s glavnim urednicima HTV-a, RTL-a i Nove TV, kao i predstavnikom Agencije za elektroničke medije, analizirani su dobiveni rezultati u cilju jasnijeg uvida u programsko planiranje i način odabira sadržaja koji se emitiraju, kao i mogućih sankcija zbog nepoštovanja europskih odredbi. Rezultati ovog istraživanja daju znanstveni doprinos u području normativne teorije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb