hrvatski

Gornjotrijaska karbonatna platforma na području Dachsteina

Svi veliki planinski lanci danas vidljivi na Zemlji nastali su kolizijom nekih od tektonskih ploča. Proces izdizanja u geologiji se naziva orogeneza, a manifestira se kao planinski lanac - orogen. Različiti dijelovi orogena mogu biti građeni od stijena različite starosti, a također mogu biti i višekratno deformirani i/ili metamorfozirani. Zadnja orogeneza u Zemljinoj prošlosti je alpska orogeneza, koja je započela raspadom Pangee, a izdizanja planinskih lanaca u okviru ove orogeneze su prisutna još i danas. Karakteristični planinski lanac nastao alpskom orogenezom su Alpe, smještene u Europi, protežu se preko nekoliko država, a geografski su podjeljene na Zapadne i Istočne (Sjeverne, Centralne i Južne). Dachsteinski masiv je planina unutar Sjevernih Alpi i izrazito je krških karakteristika. Njome dominira „Dachsteinski vapnenac“ koji datira iz vremena trijasa a istaložen je na prostoru Dachsteinske karbonatne platforme. Kao i drugi predjeli Alpa, Dachsteinski masiv bogat je sustavima špilja, a jedini u Sjevernim Alpama ima ledene kape. Rekonstrukcija i datiranje područja Dachsteinske karbonatne platforme, kao i povijest taloženja na tom prostoru temelji se na pronađenim i opisanim konodontima. Rub platformnog grebena i padina objedinjeni su u jednu cjelinu pod nazivom „Dachsteinriffkalk fomation“. Platformni greben svoj rast započinje u najranijem noriku, a vrhunac dostiže u ranom retu te je u tom vremenskom intervalu istaloženo gotovo 1000 metara plitkovodnih vapnenca, unutar kojih je moguće izdvojiti cjeline debelih naslaga ranog norika, relativno tankog srednjeg norika do opet debelog gornjeg norika i ranog reta. Tek povremeni slojevi tankog pelagičkog sedimenta ukazuju na kratka produbljavanja ovog prostora. Od ranog reta platforma biva potopljena i prekrivena pelagičkim Donnerkogelkalkom srednjeg reta.

Gornji Trijas, Alpe, Dachstein

nije evidentirano