hrvatski

Kompetencije nastavnika Geografije – između tradicije i suvremenosti

U radu se analiziraju rezultati pristupnika postignuti u ispitima državne mature iz Geografije prema sadržajnim područjima ispitivanja, vrstama zadataka i kognitivnim razinama. Analizirani su ispiti s ljetnih rokova državne mature iz Geografije od 2010. do 2018. godine koje je polagalo 5508 pristupnika. Kvantitativnim metodama uspoređene su ispitne čestice kojima su ispitana geografska znanja s ispitnim česticama kojima su ispitane geografske vještine. Za egzemplarne zadatke prikazana je struktura odgovora pristupnika tako da su iskazani postotni udjeli pristupnika s točnim odgovorima, udjeli pristupnika s netočnim odgovorima i udjeli pristupnika koji nisu ni pokušali odgovoriti na postavljena pitanja. Analizom sadržaja netočnih odgovora u egzemplarnim zadatcima identificirani su mogući uzroci pogrešaka, posebice u zadatcima kojima su ispitane geografske vještine. Kvantitativnom analizom utvrđeno je da su najbolje riješeni zadatci kojima su ispitani odgojno-obrazovni ishodi iz sadržajnoga područja Geografija Hrvatske, što je očekivano zbog efekta novosti. Prema prosječnoj riješenosti slijede zadatci kojima su ispitani odgojno-obrazovni ishodi iz sadržajnoga područja Društvena geografija, što dokazuje utjecaj efekta prvenstva. Usporedbom postignuća pristupnika prema vrstama zadataka utvrđeni su bolja prosječna riješenost zadataka zatvorenoga tipa i najlošija riješenost zadataka produženoga odgovora. U svim je provedenim ispitima državne mature iz Geografije lošija prosječna riješenost zadataka kojima su ispitane geografske vještine nego zadataka kojima su ispitana geografska znanja. Analiza pogrešaka u netočnim odgovorima, posebice u zadatcima kojima su ispitane geografske vještine, omogućila je formuliranje smjernica za nove pristupe u poučavanju Geografije, inovativnije pristupe u odabiru strategija učenja te nove metode vrednovanja u Geografiji. Rezultati provedenih psihometrijskih analiza pokazali su na temelju kojih se zadataka mogu najbolje razlikovati učenici prema svojim geografskim znanjima i vještinama, što također može pridonijeti razvoju metodičkih smjernica i jačanju kompetencija nastavnika Geografije kako bi uspješnije odgovorili na nove potrebe (zahtjeve) odgojno-obrazovnoga sustava. Rezultati istraživanja prezentirani u ovome radu mogu biti korišteni u redefiniranju kurikula inicijalnoga obrazovanja magistara edukacije geografije, u procesu unapređenja nastavničkih kompetencija i u profesionalnom razvoju nastavnika, ali i u propitivanju uloge nastavnika Geografije u suvremenoj školi. Primijenjeni postupci u istraživanju pridonose i razvoju edukacijske geografije.

državna matura, edukacijska geografija, geografske vještine, kompetencije nastavnika, profesionalni razvoj nastavnika

nije evidentirano