hrvatski

Profesija knjižničar : ima li promjena?

Tradicionalno su knjižnice smatrane "spremištem" za čuvanje obrađenih, sistematiziranih i za uporabu spremnih dokumenata kao i ostalih produkata kulture i znanosti širokog spektra. Proglašavane su "pružateljima usluga", u novije vrijeme s naglaskom na informacijske usluge, kako za tradicionalne tako i za virtualne korisnike. Knjižnice su bile, jesu i bit će dio kulture i znanosti jer one postoje unutar tih kategorija, kao što se i kultura i znanost formiraju i nastaju u knjižnicama. Za knjižničarsku je profesiju važna kreativnost knjižničara. Njome oni iniciraju poboljšanje kvalitete knjižničnih usluga kao i usvajanje i njegovanje komunikacijskih vještina. Knjižničari u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama su visokoobrazovani, posjeduju znanje i specijalne vještine koje stalno nadograđuju cijelo-životnim (samo)obrazovanjem te ih zatim primjenjuju u svom radu. Karakteriziraju ih visoki etički standardi, stručnost u radu, odgovornost prema korisnicima i altruizam. Nažalost, knjižničari nemaju autonomiju u radu i mogućnost ocjenjivanja i procjenjivanja unutar članova svoje profesije. Oni su jako rijetko, ili nisu uopće, aktivno uključeni u rad svoje ustanove, bilo kao članovi upravnih, znanstvenih, nastavnih i stručnih vijeća ili kao aktivni sudionici u nastavi ili kao suradnici u istraživanjima i na projektima. Pozitivan stav knjižničara prema njihovoj profesiji i struci mijenjat će sliku okoline prema njima samima, dok samozatajnost umanjuje napore da se rad knjižničara učini vidljivijim, a profesija više cijeni.

knjižničarstvo, profesija, struka, položaj knjižničara

nije evidentirano