hrvatski

Utjecaj atmosferskog taloženja na biokemiju površinskih slojeva oligotrofnih područja Jadranskog mora

Danas su mora izložena rastućim antropogenim pritiscima koji utječu na promjene njihovih bioloških, kemijskih i fizikalnih svojstava na lokalnoj i globalnoj razini. Najveća nesigurnost u procjenama antropogenih klimatskih pritisaka povezana je s aerosolima zbog nedovoljnog poznavanja njihovih fizikalno- kemijskih svojstava te atmosferskih (trans)formacija i taloženja. Atmosferski prijenos nije samo značajan, već često i dominantan put kojim se prirodne i antropogene tvari prenose s kopna na morsko područje. Jednom uneseni putem procesa suhog i mokrog taloženja, aerosoli postaju vanjski izvor hranjivih soli (N i P) vodenih ekosustava te utječu na svojstva organskog materijala (OM) kojeg proizvodi fitoplankton, mijenjaju doseg pohrane CO2 te posredno utječu na klimu. Atmosfersko taloženje (AT) je od posebnog značaja upravo u oligotrofnim područjima koja čine 60% globalnog oceana. Površinski mikrosloj mora (engl. sea surface microlayer, SML) kao gornji milimetar morske površine, čini prirodnu granicu faza zrak-more i ključno je područje rane detekcije ljudskog utjecaja i klimatskih promjena na morski sustav. OM mikrosloja posjeduje različite stupnjeve površinske aktivnosti te doprinosi ukupnim površinski aktivnim tvarima (PAT) koje tvore morske površinske filmove putem kojih se odvijaju procesi izmjene između mora i atmosfere. Procjenjuje se da bi kompleksna međudjelovanja biologije i kemije površinskih voda, atmosfere i klime mogla postati još značajnija u budućim klimatskim scenarijima. Stoga je za očekivati kako će utjecaj atmosfere, kao značajnog vanjskog izvora hranjivih soli, ali i zagađivala, za površinske oligotrofne vode u budućnosti rasti, a doseg njezina utjecaja moguće je procijeniti samo kroz cjelovita istraživanja koja obuhvaćaju različite okolišne sastavnice. U ovom izlaganju će biti prikazani prvi rezultati kampanje koja ima za cilj po prvi puta procijeniti koncentracije i izvore atmosferskih sastavnica te dobiti uvid u prirodu obogaćenja površinskih slojeva mora tvarima atmosferskog porijekla na području srednjeg Jadrana- ključnog područja za istraživanja biokemijskih učinaka AT na području Jadranskog mora. Rezultati će uključivati analize kemijskih (npr. ukupna organska tvar, PAT, nutrijenti) i biokemijskih parametra (npr. klorofil a, brojnost fitoplanktona, pikoeukariota, heterotrofnih bakterija, nanoflagelata, cijanobakterija rodova Synechococcus i Prochlorococcus) dobivenih za specifične atmosferske (aerosoli, ukupno i mokro taloženje) i morske (SML i podpovršinske vode s dubine ~ 1m) uzorke sakupljene u razdoblju zima-proljeće. Ovakva integralna multidisciplinarna ispitivanja različitih, ali međusobno povezanih sastavnica okoliša imaju za cilj osiguravanje kvalitetne analize i ocjene atmosferskih pritisaka i prijetnji kojima su oligotrofna područja Jadranskog mora izložena.

atmosfersko taloženje ; površinski mikrosloj mora ; ukupno i mokro taloženje ; plankton

nije evidentirano