hrvatski

Oružja za masovno uništavanje: Kemijsko i biološko oružje

Bez obzira na političke i vojne prilike na svjetskoj pozornici, nikad dosad u povijesti ljudske civilizacije problematika oružja za masovno uništavanje nije bila toliko aktualna. Razloga je nekoliko, ponajprije nagli razvoj znanosti i tehnologije, zatim stvarna i potencijalna primjena tog oružja na nezaštićenu civilnu populaciju u terorizmu i ratu, kao i niz rizika od kemijskih, bioloških i radioloških agensa na koje vojnik nailazi u suvremenim operacijama. Koliko je NATO savez usmjeren na taj problem vidljivo je u njihovim strateškim dokumentima: „Strategic Foresight Analysis 2017 Report” (Izvješće o analizi strateškog predviđanja iz 2017. godine) i „NATO Comprehensive, Strategic- Level Policy for Preventing the Proliferation of Weapons of Mass Destruction (WMD) and Defending Against Chemical, Biological, Radiological and Nuclear Threats” (Sveobuhvatna politika NATO-a na strateškoj razini za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje i obranu protiv kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji). Republika Hrvatska uspostavila je na nacionalnoj razini dokument „Nacionalna strategija i akcijski plan za suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje”, u kojemu se daje jasan okvir politika i obrane u tom području, kao i odgovarajuće mjere akcijskog plana. Stoga je neprestano praćenje znanstvenih dostignuća i tehnologija u području nuklearno- biološko-kemijske obrane (NBKO) izravno u funkciji prenošenja znanja polaznicima i studentima vojnih studija i tečajeva, a time i jačanja obrambenih sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske. Ovaj udžbenik nastao je kao doprinos vojnoj i civilnoj znanstvenoj i nastavnoj zajednici u području obrane od potencijalnih i stvarnih prijetnji oružjem za masovno uništavanje. Udžbenik je ponajprije namijenjen studentima Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman”, vojnog studija Vojno inženjerstvo. Udžbenik je temeljna literatura sukladno s temom nastavnog programa za smjer NBKO-a za sljedeće predmete: NBK oružje, RBK detekcija, identifikacija i praćenje te NBK zaštita. Udžbenikom je ujedno obuhvaćen veći dio tema iz predmeta RBK dekontaminacija i dio tema izbornog predmeta diplomskog vojnog studija pod nazivom Suvremene KBRN ugroze i toksikološke posljedice. Osim toga, udžbenik može biti zanimljiv i široj akademskoj (sveučilišnoj) zajednici i društvenoj zajednici, osobito zaposlenicima i/ili pripadnicima visokoobrazovnih institucija, tijela državne vlasti i svih ostalih sastavnica sustava obrane i sigurnosti. U udžbeniku se daje sveobuhvatan pristup proučavanju ove teme, koji je potreban zbog njezine složenosti i slojevitosti. S obzirom na to, bilo je neizbježno obuhvatiti druga znanstvena područja i discipline, pa su teme iz medicine, psihologije, vojne toksikologije, forenzike, ekologije i vojne povijesti bile nezaobilazne, a sve u svrhu stvaranja cjelovitog stručnog materijala. Udžbenik sadržava osam glavnih poglavlja iz različitih znanstvenih disciplina koja su čvrsto povezana u cjelinu u kojoj čitatelj (student) dobiva informacije iz svih područja i slaže djeliće mozaika. U tome je posebnost i autentičnost ovog udžbenika jer se nikada do sada, prema saznanjima autora, na jednom mjestu nije obrađivao ovakav znanstveni sadržaj. U poglavljima „Kemijsko oružje” i „Biološko oružje” prate se temeljni koncepti koji su dio nastavnih planova i programa modernih vojski diljem svijeta, kojima teže i Oružane snage RH. Taj je pristup univerzalan već više od pola stoljeća, ali se njegov sadržaj mijenja s razvojem znanosti i tehnologije. Za potrebe obrade teme bojnih otrova ili bioloških agensa potrebno je obraditi i pitanje sustava obrane te mjera detekcije, identifikacije, praćenja, dekontaminacije i zaštite. Bojni otrovi sintetske su kemikalije te se stoga u udžbeniku obrađuju načini njihove sinteze, iako to nije uobičajeno, i uobličavanje u oružje, ali i napredne instrumentalne metode za njihovu detekciju i identifikaciju. Iako bojni otrovi definirani u popisima u okviru Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju (CWC) odlaze u povijest kao ratna prijetnja, zbog terorističkih prijetnji i novosintetiziranih kemijskih spojeva ova je tema iznimno aktualna. U poglavljima o detekciji i identifikaciji obrađuje se i KBRN forenzika, koja je dio mjera u okviru NBKO-a i vojne policije. Osim toga, toksikološki dio poglavlja „Kemijsko oružje” ujedno je područje zanimanja vojnih liječnika. Biološko oružje, jedino oružje bez mogućnosti verifikacije, danas zasigurno ulazi u područje molekularne biologije te je nužno da se čitatelj upozna s metodama stvaranja genetski modificiranih organizama, manipulacijama genskim materijalom (DNA), naprednim tehnologijama stvorenima za prijenos biološkog agensa i njegovu diseminaciju i metodama identifikacije i zaštite. Tehnologija dvojne namjene (tehnologija za korisne i štetne svrhe) danas je velik problem u svijetu te je najviše izražena kad je riječ o biološkom oružju. Većina znanstvenika slaže se s time da je sva tehnologija u tom području – tehnologija dvojne namjene. Političari i stručnjaci na svjetskoj razini nedvojbeno smatraju da je kontrola biološkog oružja uspješna samo onda kad je nepotrebna te neostvariva onda kad je doista potrebna. U poglavlju „Biološko oružje” obrađuju se teme sintetske biologije i tehnoloških mogućnosti stvaranja novih oblika života, tj. stvaranja biološke umjetne inteligencije, s obzirom na to da se umjetna inteligencija i nanotehnologija obrađuju u okviru dugoročnog razvoja NBKO specijalističkih ciljeva sposobnosti NATO-a. U trećem poglavlju „Nokse u suvremenom ratovanju i terorizmu” sa znanstvenog se stajališta obrađuju aktualni primjeri prisutnosti štetnih tvari i pojava u ratovanju i terorizmu. Iako se pojam „noksa” već upotrebljavao u domaćim znanstvenim radovima, vrlo je neuobičajen u hrvatskom jeziku, ali iznimno svrhovit i neizbježan jer su njime obuhvaćene sve štetne tvari te ujedno i pojave (pri čemu pojava znači zračenje), odnosno sve ono što može narušiti normalnu fiziološku ravnotežu ljudskog organizma. Poglavlje se zaključuje usporedbom štetnih uzroka s posljedicama s aspekta analitičke toksikologije obrađenih noksi. U četvrtom poglavlju „Terorizam oružjima za masovno uništavanje” navodi se cijeli spektar mogućnosti iskorištavanja takva oružja u terorističke svrhe te se s inženjerskog stajališta sagledavaju taktičke i tehničke mogućnosti. Takav oblik ratovanja najpodliji je oblik ratovanja s obzirom na vrstu oružja, posebice u pogledu utjecaja na nezaštićeno stanovništvo, i dokazano izaziva najviši stupanj psiholoških događaja u populaciji te je najaktualniji. Stoga se u petom poglavlju obrađuje stresno stanje na fiziološkoj i biokemijskoj razini te se radi analiza i sinteza narušenih fizioloških stanja organizma koje, zajedno sa stresom, to oružje prouzročuje. U šestom poglavlju „Fiziološke sposobnosti organizma i osobna RBK zaštita” obrađuje se najvažniji dio vojnih sposobnosti u operacijama unutar RBK kontaminiranog područja – zaštita snaga. Ta se zaštita temelji na obučenosti i opremljenosti vlastitih vojnih snaga, ali i ekstremnim fizičkim i psihičkim sposobnostima ljudskog organizma te pragu tolerancije boli. Stoga je bilo potrebno usporediti ekstremne fizičke napore u sportu s ekstremnim fizičkim naporima u obuci pod RBK zaštitnim sredstvima. U tom su poglavlju obrađene i znanstvene činjenice iz područja fiziologije i endokrinologije do kojih se došlo empirijskim putem tijekom Zaljevskog rata. U sedmom poglavlju raspravlja se o utjecaju i učinku vremenskih prilika i terena na oružja za masovno uništavanje. Ta je tema nezaobilazna zbog prostorno-vremenskog učinka i ovisnosti tog oružja o vremenskim prilikama i terenu na području gdje se to oružje upotrebljava. U osmom poglavlju „Nuklearno-biološko-kemijska obrana i zaštita okoliša” navode se osnovni pojmovi i sadržaji s pomoću kojih čitatelj može dobiti uvid u važnosti ekologije u NBK obrani jer oružja za masovno uništavanje, kao ni jedna druga vrsta oružja, zbog prirode svojeg djelovanja uništavaju okoliš i živi svijet na području gdje se upotrebljavaju. Zbog posebnog područja interesa i veoma uskog kruga znanstvene zajednice koja se bavi tim područjima, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, u ovom se udžbeniku na određen način daje moralna obveza autorima da aktivno prate znanstvena dostignuća u dotičnom području i prenose stečena znanja na svoje nasljednike, polaznike vojnih studija i tečajeva te obrambeni sustav Republike Hrvatske u cjelini.

oružja za masovno uništavanje ; kemijsko oružje ; biološko oružje

nije evidentirano