hrvatski

(Ne)moć skrivenog kurikuluma

Rad problematizira pitanje moći/nemoći odgoja i utjecaja čimbenika skrivenog kurikuluma na oblikovanje znanja, stavova, vrijednosti, ponašanja, socijalizacije pojedinaca unutar obrazovnog sustava. Sva su društva izrazito zainteresirana za odgoj i obrazovanje. Iako je znanje temeljni kapital i preduvjet razvoja društva, nisu prvenstveno akademska postignuća razlog tog interesa, već neizravni utjecaj institucionalnog odgojno- obrazovnog sustava na potrebe i zahtjeve cjelokupnog društva. Škola je mjesto selekcioniranja i konceptualiziranja stavova, vrijednosti i normi koje će biti prihvatljive za većinu članova društva, kako bi se osigurala dugoročna budućnost određenog društvenog uređenja (Lander, 2012). Upravo je zato obrazovni sustav mjesto na kojemu počinje stvaranje ideoloških modela te istovremeno predstavlja mjesto stvaranja emancipacijskih ideja, ali i skrivenih opasnosti. Mnoge studije naglašavaju važnost skrivenog kurikuluma u procesu razvijanja sustava vrijednosti učenika (Halstead, & Taylor, 2000 ; Joseph & Efron, 2005 ; Sari & Doğanay, 2009 ; Wren, 1999). Stoga je potrebno ulogu skrivenog kurikuluma osvijestiti, neprestano propitivati, otkrivati segmente njegova djelovanja i usmjeravati ga u željenom smjeru. Obrazovni sustav, osim svoje osnovne - obrazovne funkcije koja je propisana službenim kurikulumom, formira, prenosi i učvršćuje, ili pak blokira određene socijalne vrijednosti, političke orijentacije i kulturne izbore.

kurikulum, skriveni kurikulum, socijalizacija, moć odgoja

nije evidentirano