hrvatski

Biološki, psihološki i socijalni faktori u razvoju poremećaja hranjenja

U istraživanju se uspoređuje povezanost i utjecaj bioloških (dob, tjelesna težina, razvojni status), psiholoških (samopoštovanje, depresivnost, zadovoljstvo tijelom, zadirkivanje zbog izgleda, samoprocjena tjelesne težine, samoprocjena tjelesnog razvoja) i socijalnih faktora (rano izlaženje i izloženost televiziji) na nastanak poremećaja u navikama hranjenja. Uz to, provjerava se i primjenjivost multifaktorskog modela nastanka poremećaja hranjenja. Upitnici samoprocjene primijenjeni su na 225 učenica osnovnih i 272 učenica srednjih škola u Hrvatskoj. Utvrđeno je da djevojke nižeg samopoštovanja, više depresivnosti, nižeg zadovoljstva tijelom te one koje su u većoj mjeri bile izložene zadirkivanju zbog izgleda iskazuju više simptoma poremećaja u navikama hranjenja. Isto je tako uočena veća razina simptoma u djevojaka koje procjenjuju svoju težinu ispodprosječnom te onih koje bi željele biti lakše, odnosno mršavije. Provjera funkcioniranja multifaktorskog modela poremećaja hranjenja pokazala je da u osnovnoj školi razvojni status i percipirana težina izravno utječu na medijacijsku varijablu zadovoljstva tijelom, dok u srednjoj školi samo percipirana težina izravno utječe na tu medijacijsku varijablu. Realna i percipirana težina izravno utječu na medijacijsku varijablu zadirkivanja zbog težine, a ta varijabla izravno utječe na samopoštovanje te na provođenje dijete. Utvrđeno je da biološki, psihološki i socijalni faktori dovode do držanja dijete, a jednom kada se ona ustali, predstavlja najznačajniji faktor u razvoju poremećaja u navikama hranjenja. Diskutirane su praktične i teorijske implikacije dobivenih rezultata.

poremećaji hranjenja, samopoštovanje, zadovoljstvo tijelom, zadirkivanje

nije evidentirano