hrvatski

Vrijednost književnog djela i problemi oblikovanja književog kanona

Na području književnosti razmatranju kanona pripada osobit značaj. Možda baš to i jest razlog brojnim nesugla-sicama oko oblikovanja književnog kanona koje su postale osobito naglašene sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. Određeni je oblik kanonizacije postojao još od najranijih vremena. U antičkom se svijetu nije dovodila u pitanje vrijednost Homerovih i Vergilijevih djela. U narednim su se razdobljima na sličan način književnom kanonu dodavali novi klasici uz poneku reviziju starih popisa. Kanon ne treba gledati suviše kruto budući da je on sklon promjenama te predstavlja odraz određenog povijesnog trenutka. Razmotrivši spomenutu prepirku oko kanona koju su u prošlome stoljeću vodili ugledni teoretičari književnosti, može se reći kako je ona čedo svoga vremena i samo je se pod tim vidikom može adekvatno procjenjivati. Glavni je zadatak ovoga rada problematski pristupiti književnom kanonu te pokušati uočiti glavne smjernice u njegovu oblikovanju. Pri tome će pomoći teo-rijska djela brojnih književnih teoretičara koji su istom problemu pristupali s različitih teorijskih stajališta. U ovoj problematici osobita važnost pripada književnoj kritici jer određivanje književne vrijednosti i adekvatno vredno-vanje određenog djela nerijetko predstavlja kamen spoticanja. Upravo je vrednovanje bitan faktor kanonizacije koji se u suvremenim promišljanjima književnih teoretičara sve češće potiskuje na margine.

književni kanon ; teorija književnosti ; revizija kanona

nije evidentirano