Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kolokacije u hrvatskom kao inom jeziku (CROSBI ID 17997)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena) | domaća recenzija

Ordulj, Antonia Kolokacije u hrvatskom kao inom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2018

Podaci o odgovornosti

Ordulj, Antonia

hrvatski

Kolokacije u hrvatskom kao inom jeziku

Osnova se za knjigu Kolokacije u hrvatskom kao inom jeziku. Uvid u receptivno i produktivno znanje imenskih kolokacija u hrvatskom kao inom jeziku može pronaći u doktorskoj disertaciji Kolokacije kao sastavnica leksičke kompetencije u hrvatskom kao inom jeziku obranjenoj 21. srpnja 2016. godine i napisanoj pod mentorstvom doc. dr. sc. Lidije Cvikić. Ipak, s obzirom na to da su radovi o kolokacijskoj kompetenciji u HIJ-u sporadični, a riječ je o temi koja je u inozemnoj recentnoj literaturi prepoznata kao vrlo važna, ova je knjiga, u odnosu prema doktorskoj disertaciji, doživjela brojne preinake kako bi se stekle nove spoznaje o uporabi imenskih kolokacija u HIJ-u i, barem djelomično, popunila praznina nastala nedostatkom istraživanja o ovom vrlo važnom leksičkom fenomenu u kontekstu ovladavanja hrvatskim kao inim jezikom. U skladu s time, navest će se i opisati izmjene u odnosu prema doktorskoj disertaciji. Ponajprije, poglavlja su upotpunjena novijom, recentnijom literaturom o kolokacijama i kolokacijskoj kompetenciji u hrvatskom kao inom, ali i drugim inim jezicima (engleskom, talijanskom, francuskom). Manje su preinake i u poglavlju o svezama riječi te istraživanjima hrvatskih lingvista o kolokacijama, a veće su izmjene u poglavlju o kolokacijskoj kompetenciji u inom jeziku te kolokacijskoj kompetenciji u hrvatskom kao inom jeziku. Najveće su preinake u poglavljima o istraživanju i rezultatima istraživanja s obzirom na to da je provedeno posve novo istraživanje o uporabi kolokacija na receptivnoj i produktivnoj razini u HIJ-u. Osim što je izdvojeno poglavlje o kriterijima odabira kolokacija u istraživanju, u radu je postavljeno i nekoliko posve novih specifičnih istraživačkih problema i hipoteza s obzirom na spoznaje o kolokacijskoj kompetenciji u HIJ-u iz prijašnjih istraživanja (Ordulj i Cvikić, 2017 ; Ordulj, 2017 ; 2017a ; 2017b ; Ordulj i Sokolić, 2017), a koja u trenutku pisanja doktorske disertacije nisu postojala. Treba spomenuti da su dodane i nove hipoteze (H5 i H6). Instrumenti su, u odnosu prema onima iz doktorske disertacije, doživjeli sljedeće preinake: 1. U zadatak višestrukoga izbora dodano je nekoliko kolokacija kako bi raspodjela prema čestoti i asocijativnoj snazi bila ravnomjerna, što u doktorskoj disertaciji nije bio slučaj. Stoga su novim istraživanjem dobivene spoznaje o uporabi kolokacija u HIJ-u s obzirom na čestotu, ali i asocijativnu snagu kolokacijskih sastavnica.2. U zadacima popunjavanja praznina zastupljene su iste kolokacije, i to u izoliranim rečenicama u nominativu i kosim padežima te širem kontekstu kako bi se, osim morfološke obilježenosti, mogao izravno ispitati utjecaj širega konteksta na uporabu kolokacija u HIJ-u. Novim je istraživanjem prihvaćen novi uzorak koji je obuhvaćao izvorne i neizvorne govornike hrvatskoga jezika. Drugim riječima, prvi je dio istraživanja o procjeni asocijativne snage kolokacija proveden tijekom zimskoga semestra ak. god. 2015./2016. i 2016./2017. na Filozofskom fakultetu i Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, a novi je uzorak obuhvatio 188 studenata, izvornih govornika hrvatskoga jezika. Drugi je dio istraživanja proveden tijekom zimskoga semestra ak. god. 2016./2017. u Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je novi uzorak obuhvatio103 polaznika kolegija Jezične vježbe iz HIJ-a na razinama B1, B1+, B2, B2+ i C1. Rezultati su istraživanja posve novi te je potrebno spomenuti da je u analizu vrsta odgovora u zadacima za produktivno znanje dodana nova vrsta odgovora u gramatičkoj kategoriji. Riječ je o neprikladnom odgovoru u odabiru kolokata (NO) koji se odnosi na uporabu drugih vrsta riječi koje odgovaraju zadanom užem ili širem kontekstu. U usporedbi s doktorskom disertacijom rasprava je posve izdvojena u novo poglavlje te, osim što donosi neke nove spoznaje, također potvrđuje neke prijašnje rezultate o ovladanosti kolokacijama u HIJ-u.

kolokacije, receptivno i produktivno znanje, asocijativna snaga, hrvatski kao ini jezik

nije evidentirano

engleski

Collocations in Croatian as L2

nije evidentirano

collocations, receptive and productive knowledge, associative strength, Croatian as L2

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada

2018.

978-953-169-366-0

180

objavljeno

Povezanost rada

Filologija