hrvatski

Zagreb Mihajla Kranjca - prva virtualna izložba Državnog arhiva u Zagrebu

U radu se predstavlja prva virtualna izložba Državnog arhiva u Zagrebu, http://daz.hr/virtualna-izlozba-mihajla- kranjca/ Mihajlo Kranjc rođen je u Zagrebu 29. 9. 1934. Umro je u istom gradu 20. 3. 2016. U Zagrebu se školovao i živio. Diplomirao 1959. godine u klasi prof. Vladimira Turine. Radio je u Arhitektonskom birou „Ostrogović“, koji mijenja naziv u Arhitektonski biro „Centar 51“, u Zavodu za arhitekturu pri Arhitektonskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Gradskome zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Sudjelovao je na raznim natječajima i projektima, među kojima su Dom revolucije u Šibeniku, turističko naselje „Dubrava – Babin kuk“ u Dubrovniku, stambeno-poslovni objekt u Ogulinu, stambeno-poslovna zgrada u Plaškom, naselje „Grozdana“ u Vrbovskom. S koautorima Brankom Silađinom i Berislavom Šerbetićem dobio je nagradu za .projekt uređenja Trga Republike u Zagrebu. Sudjeluje u uređenju istočnog dijela Zelene potkove u Zagrebu i povratu spomenika bana J. Jelačića na Trg. Realizira uređenje centra Zagreba. Sudjelovao je na brojnim izložbama. 1999. odlikovan je Spomenicom domovinske zahvalnosti. Ljubaznošću nasljednika Državni arhiv u Zagrebu dobio je na poklon, u listopadu 2016., dokumente pokojnog arhitekta Mihajla Kranjca. Darovani materijali nastali su u razdoblju od 1958. do 2015. godine. Radi se o projektima izgradnje, obnove i uređenja građevina i javnih površina u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Najviše radova odnosi se na Zagreb i Ogulinsko- plašćansku regiju: stambene i poslovne zgrade, naselja, trgovi, ulice, pješačke zone, postavi spomenika i skulptura, obiteljske kuće, parkovi. Sačuvani su tlocrti, nacrti, situacije, detalji, perspektive, idejna rješenja, obrazloženja, crno-bijele i kolor- fotografije maketa izgrađenih objekata i onih u izgradnji, na papiru, pausu, kartonu i foliji (dobrim dijelom preslike). Arhivistička obrada fonda završena je u srpnju 2018. Potom se pristupilo koncepciji i realizaciji virtualne izložbe. Pri odabiru dokumenata za izložbu odlučeno je da će se prezentirati materijali koji se odnose za Zagreb, jer je Kranjc živio i radio u Zagrebu, a gradivo je poklonjeno arhivu grada Zagreba. Izložbom se prikazuje dio zagrebačkih projekata Mihajla Kranjca. Nastojalo se pokazati raznolikost radova i darovanog materijala, kako bi se njegov rad približio široj javnosti, potaknulo istraživanje i korištenje gradiva, te donacije „malih“ i „velikih“ osoba i tijela arhivima. Gradivo je dobar izvor za proučavanje povijesti zagrebačke i hrvatske arhitekture, rječit primjer zahtjeva koji su u danom vremenskom razdoblju stavljani pred arhitekte u pogledu izgradnje stambenih i poslovnih zgrada i uređenja urbanih cjelina. Izložbu otvara dokument vezan uz trg Republike, današnji trg bana Josipa Jelaćića, koji svoj izgled zahvaljuje upravo Kranjcu, Silađinu i Šerbetiću, prva stranica teksta Kranjca „Neki razlozi za povratak spomenika banu Jelačiću na Trg Republike“. Izložbu zatvara popis radova u Zagrebu, koji je Kranjc sam napisao. Dokumenti su skenirani u Državnom arhivu u Zagrebu, a za digitalnu obradu pobrinuo se Abacus Studio. Autorica izložbe je dr. sc. Živana Heđbeli.

Zagreb, arhiv, virtualna izložba, Mihajlo Kranjc, arhitekt

nije evidentirano