hrvatski

Mentalna karta Europe : vizura zagrebačkih srednjoškolaca

S obzirom na to da postoji zajednička kultura, zajednički sustav vrijednosti, sustav znanja članova grupa - postoji isto tako i zajedništvo u percepciji prostora. Zbog činjenice da percipiranu informaciju filtrira određena grupa - zajednička slika koju ta grupa ima o određenome prostoru nije točna replika realnoga prostora, nego je grupna predodžba o prostoru. Upravo takva grupna predodžba o prostoru Europe razmatra se u ovome radu na uzorku od 395 učenika završnih razreda zagrebačkih srednjih škola. Konstruirana na osnovi odgovora ispitanika gdje bi u Europi željeli živjeti, karta upućuje na njihovo mentalno predočavanje Europe. U toj mentalnoj karti pojam "Europa" neosporno nosi visok vrijednosni kod. Ali pritom se mentalno, prema recepciji naših ispitanika, pod "Europom" razumije samo ekonomski i kulturno razvijen te politički, etnopsihološki i vjerski prihvatljiv europski "zapad". U taj cjeloviti prostor, koji se percipira kao Europa te se stoga preferira kao životna destinacija, ne ulazi ni jedna zemlja u tranziciji. S tim zemljama povezani su drugi prostorni kodovi - "istok", "Balkan", "bivša Jugoslavija", "bivši SSSR", "zemlje u tranziciji". Tim se terminima ispitanici ne koriste kao neutralnim oznakama, nego isključivo kao negativnim vrijednosnim kvalifikacijama. Dijelovi Europe označeni tim kvalifikacijama izrazito su nisko vrijednosno kodirani - kao ekonomski i kulturno nerazvijeni te politički i vjerski neprihvatljivi. Stoga se oni unutar mentalnih karata nalaze u opoziciji u odnosu na "prihvatljivu Europu", tj. u odnosu na geografski reduciran prostor Europe koji se doživljava kao "Europa". Iz obrazloženja koja su ispitanici navodili pri izboru, odnosno neizboru zemalja za život iščitavamo vrijednosni sustav mladih Zagrepčana u post-socijalističko doba. Iako u njemu visoko mjesto zauzimaju i kulturne, etnopsihološke, političke vrijednosti, te se visoko vrednuju lijepi krajolici i blaga klima, ipak se - sudeći po anketi - na svijet gleda prvenstveno kroz prizmu ekonomskoga prosperiteta. Podaci pokazuju da je u prostoru koji se percipira kao nepoželjan za život vrlo mali broj zemalja poznat iz vlastitoga iskustva, što navodi na zaključak da je mentalna slika takvoga prostora u cijelosti rezultat informacijskih, obrazovnih, političkih i drugih filtara koji uobličuju negativnu sliku "istoka" Europe.

mentalna karta, Europa, preferencije, predodžbe

nije evidentirano