Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 100790

Mentalna karta Europe : vizura zagrebačkih srednjoškolaca


Šakaja, Laura
Mentalna karta Europe : vizura zagrebačkih srednjoškolaca // Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću : položaj i uloga Hrvatske / Mežnarić, Silva (ur.).
Zagreb: Institut za migracije i narodnosti ; Naklada Jesenski i Turk ; HSD, 2002. str. 103-129


Naslov
Mentalna karta Europe : vizura zagrebačkih srednjoškolaca
(Mental map of Europe from Zagreb high school youth)

Autori
Šakaja, Laura

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću : položaj i uloga Hrvatske

Urednik/ci
Mežnarić, Silva

Izdavač
Institut za migracije i narodnosti ; Naklada Jesenski i Turk ; HSD

Grad
Zagreb

Godina
2002

Raspon stranica
103-129

ISBN
953-222-038-0

Ključne riječi
Mentalna karta, Europa, preferencije, predodžbe
(Mental map, Europe, preferences, images)

Sažetak
S obzirom na to da postoji zajednička kultura, zajednički sustav vrijednosti, sustav znanja članova grupa - postoji isto tako i zajedništvo u percepciji prostora. Zbog činjenice da percipiranu informaciju filtrira određena grupa - zajednička slika koju ta grupa ima o određenome prostoru nije točna replika realnoga prostora, nego je grupna predodžba o prostoru. Upravo takva grupna predodžba o prostoru Europe razmatra se u ovome radu na uzorku od 395 učenika završnih razreda zagrebačkih srednjih škola. Konstruirana na osnovi odgovora ispitanika gdje bi u Europi željeli živjeti, karta upućuje na njihovo mentalno predočavanje Europe. U toj mentalnoj karti pojam "Europa" neosporno nosi visok vrijednosni kod. Ali pritom se mentalno, prema recepciji naših ispitanika, pod "Europom" razumije samo ekonomski i kulturno razvijen te politički, etnopsihološki i vjerski prihvatljiv europski "zapad". U taj cjeloviti prostor, koji se percipira kao Europa te se stoga preferira kao životna destinacija, ne ulazi ni jedna zemlja u tranziciji. S tim zemljama povezani su drugi prostorni kodovi - "istok", "Balkan", "bivša Jugoslavija", "bivši SSSR", "zemlje u tranziciji". Tim se terminima ispitanici ne koriste kao neutralnim oznakama, nego isključivo kao negativnim vrijednosnim kvalifikacijama. Dijelovi Europe označeni tim kvalifikacijama izrazito su nisko vrijednosno kodirani - kao ekonomski i kulturno nerazvijeni te politički i vjerski neprihvatljivi. Stoga se oni unutar mentalnih karata nalaze u opoziciji u odnosu na "prihvatljivu Europu", tj. u odnosu na geografski reduciran prostor Europe koji se doživljava kao "Europa". Iz obrazloženja koja su ispitanici navodili pri izboru, odnosno neizboru zemalja za život iščitavamo vrijednosni sustav mladih Zagrepčana u post-socijalističko doba. Iako u njemu visoko mjesto zauzimaju i kulturne, etnopsihološke, političke vrijednosti, te se visoko vrednuju lijepi krajolici i blaga klima, ipak se - sudeći po anketi - na svijet gleda prvenstveno kroz prizmu ekonomskoga prosperiteta. Podaci pokazuju da je u prostoru koji se percipira kao nepoželjan za život vrlo mali broj zemalja poznat iz vlastitoga iskustva, što navodi na zaključak da je mentalna slika takvoga prostora u cijelosti rezultat informacijskih, obrazovnih, političkih i drugih filtara koji uobličuju negativnu sliku "istoka" Europe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0076004

Ustanove
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Laura Šakaja, (174696)